Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.

Kirgiska Republika
Кыргыз Республикасы
(Kyrgyz Respublikasy)
Кыргызская республика
(Kyrgyzskaja respublika)
Zastava Grb
Državna himna: "Nacionalna himna Kirgiske Republike"
Glavni gradBiškek
Službeni jezici kirgiski i ruski
Vođe
 -  Predsjednik Sadyr Japarov (Садыр Жапаров)
 -  Premijer Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров)
Uspostava Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991.
Površina
 -  Ukupno 198,500 km2 (86.)
 -  Voda (%) 3,6
Stanovništvo
 -  Popis iz 2005  5.146.281 (111.)
 -  Gustoća 26/km2
Valuta som
Vremenska zona +5
Pozivni broj +996
Web domena .kg

Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.

Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).

Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.

Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.

Gradovi uredi

Popis gradova u Kirgistanu

Povezano uredi