Kirgistan
Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Kirgiska Republika Кыргыз Республикасы (Kyrgyz Respublikasy) Кыргызская республика (Kyrgyzskaja respublika) |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Državna himna: "Nacionalna himna Kirgiske Republike" | ||||||
| Glavni grad | Biškek | |||||
| Službeni jezici | kirgiski i ruski | |||||
| Vođe | ||||||
| - | Predsjednik | Sadyr Japarov (Садыр Жапаров) | ||||
| - | Premijer | Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров) | ||||
| Uspostava | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 198,500 km2 (86.) | ||||
| - | Voda (%) | 3,6 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Popis iz 2005 | 5.146.281 (111.) | ||||
| - | Gustoća | 26/km2 | ||||
| Valuta | som | |||||
| Vremenska zona | +5 | |||||
| Pozivni broj | +996 | |||||
| Web domena | .kg | |||||
Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.
Gradovi Uredi
Povezano Uredi
- Tulipanska revolucija - 2005. godine
- Revolucija u Kirgistanu - 2010 godine.
