1756
godina
(Preusmjereno sa stranice 1756.)
- Ovo je članak o godini 1756.
Godina 1756 (MDCCLVI) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1720-e 1730-e 1740-e – 1750-e – 1760-e 1770-e 1780-e |
Godine: | 1753 1754 1755 – 1756 – 1757 1758 1759 |
Gregorijanski | 1756. (MDCCLVI) |
Ab urbe condita | 2509. |
Islamski | 1169–1170. |
Iranski | 1134–1135. |
Hebrejski | 5516–5517. |
Bizantski | 7264–7265. |
Koptski | 1472–1473. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1811–1812. |
• Shaka Samvat | 1678–1679. |
• Kali Yuga | 4857–4858. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4392–4393. |
• 60 godina | Yang Vatra Miš (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11756. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
- 1755/56 - Ruska carica naredila poslaniku Obreškovu da preko mletačkog baila posreduje kod Porte u korist Crne Gore - prvi put da se ruska vlada "zvanično založila za Crnu Goru".[1]
- 16. 1. - Britanska vlada, uplašena zbog mogućeg francuskog napada na Hanover, sa pruskim kraljem Friedrichom II sklapa Westminsterski sporazum kojim se "garantira neutralnost" Hanovera, a koji označava početak tzv. Diplomatske revolucije odnosno velikog "preslagivanja" vojnih saveza među tadašnjim evropskim velesilama.
- januar - Bivši knez u Kuli podstiče Srbe u Bačkoj na otpor prema komorskoj vlasti.[2]
- 27. 2. - Mitropolit Nenadović je optužen za Nedeljkovićeve ispade - odlazi u Beč, da se opravda, nosi sa sobom i narodne pritužbe - upućena je komisija.
- 15. 3. - Marija Terezija potpisala "urbarijalnu regulaciju": slavonskom kmetu je određen minimum posjeda i maksimum vlastelinskih tereta[3][4] (stupa na snagu 1762, odnosi se i na Srijemsku županiju, od 1759, prethodno je trebalo premeriti zemljište i uvesti knjige[5]).
- 6. 4. - Dalmatinski biskupi upućuju predstavku mletačkom Senatu protiv pravoslavnih u zemlji.[6]
- 12. 4. - Francuske trupe se bez formalne objave rata iskrcavaju na Menorcu pod britanskom vlašću, čime u Evropi de facto počinje Sedmogodišnji rat.
- Englezi napadaju dubrovačke brodove tijekom rata.[7]
- 25. 4. - Grimanijev zakon: pokušaj unapređenje poljoprivrede u mletačkoj Dalmaciji.[8]
- 13. 5. - Umro splitski nadbiskup Pacifik Bizza, naslijediće ga Nikola Dinarić (1757-64).
- maj - U Carigradu odlučeno da se preduzme pohod na Crnu Goru zbog neplaćanja harača - ovi nemaju podršku ni drugih plemena, ni Mletaka, pa ni Rusije.[9]
- 20. 5. - Sedmogodišnji rat: Bitka kod Minorce u kojoj francuska flota nanosi težak poraz britanskoj mornarici.
- 29. 6. - Sedmogodišnji rat: Opsada tvrđave Fort St Philip završava predajom britanskog garnizona, čime prestaje britanska vlast nad Menorcom.
- 30. 7. - U Carskom selu u Rusiji carici Katarini predstavljen velebni Katarinin dvorac.
- avgust - Opšti crnogorski zbor - definitivno odlučeno da se ne plaća harač Turcima.[10]
- 29. 8. - Sedmogodišnji rat: Pruski kralj Friedrich II započinje invaziju Saksonije.
- 14. 10. - Sedmogodišnji rat: Opsada Pirne završava kapitulacijom saksonske vojske Prusima većinu čijih pripadnika će Friedrich prisilno regrutirati u vlastitu vojsku.
- oktobar - Nakon Frančeska Grimanija, novi generalni providur u Dalmaciji je Al. Kontarini.
- 18. 10. - Umro bački episkop Visarion Pavlović, naslediće ga Mojsije Putnik (1757-74).
- 2. 11. - U očekivanju turskog napada, vladika Vasilije napušta Crnu Goru.[11]
- studeni, potkraj - Turska vojska napada Crnu Goru iz tri pravca, otpor na čelu s guvernadurom Radonjićem je jak, ali Turci prodiru do Čeva. Na putu ka Cetinju su dočekani na Predišu i u Tomićima, pa se zbog otpora i jesenjih kiša povlače.[12]
- Kada je vezirov ćehaja vodio deo vojske preko Mostara, osiljeni janičari su mu dozvolili prolazak tek nakon sporazuma.[13]
- krajem godine - Mehmed-paša Kukavica odlazi iz Bosne (vraća se 1757-60), pošto je okončao desetogodišnji period nereda u zemlji. Dao je nabiti na kolac crnogorskog harambašu Lazara Pecirepa u Travniku, za šta su Crnogorci nabili na kolac nekoliko Turaka. Dolazi Ćamil Ahmed-paša, "još odlučniji i suroviji čovek".[13]
- krajem godine - Seljaci iz Moslavine pred sudom u Zagrebu - ne žele postati kmetovi, nije donesena odluka, ali su popustili dogodine pod prijetnjom vojske.[14]
Kroz godinuUredi
- Ferenc V. Nádasdy je hrvatski ban (do smrti 1783).
- Prvi brodovi s banatskim proizvodima dolaze u Karlovac (Savom i Kupom).[15]
- Pruski kralj Friedrich II tjera seljake pod svojom vlašću da počnu uzgajati "neobičnu" i "vražju" biljku danas poznatu kao krumpir.
- Neki Rusini se obraćaju mitropolitu Nenadoviću da ih zaštiti i osigura život po pravoslavnim običajima.[16]
- Pećki patrijarh Gavrilo III se krije u Beogradu od poverilaca njegovih prethodnika na pećkom prestolu.[17]
- Ivan III. Calebotta je šibenski biskup nakon Karla Antuna Donadonija (do 1759).
- Beogradski muhafiz je Ibrahim-paša Malatijski, nakon Elči Mustafa-paše Kara Mehmedpašazadea (do 1758).[18]
RođenjaUredi
- 21. 7. - Volfgang Amadeus Mocart, austrijski kompozitor († 1791)
SmrtiUredi
- 25. 2. - Eliza Haywood, engleska spisateljica (* 1693)
- 18. 10. - Visarion Pavlović, episkop bački (* ca. 1670)
ReferenceUredi
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 506
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 209
- ↑ Historija n. J. II, 1067
- ↑ Historija n. J. II, 1075
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 208
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 53
- ↑ Historija n. J. II, 1225
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 18
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 506-7
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 507
- ↑ Historija n. J. II, 1266
- ↑ Historija n. J. II, 1266-7
- ↑ 13,0 13,1 Istorija s. n. IV-1, 445
- ↑ Historija n. J. II, 1068
- ↑ Historija n. J. II, 1084
- ↑ Historija n. J. II, 1147
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 543
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 308
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)