Čakovec

Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya.

Čakovec
Čakovec
Koordinate: 46.39°N 16.42°E / 46.39; 16.42
Država	Hrvatska
Županija	Međimurska
Uprava
• Gradonačelnik	Stjepan Kovač (SDP)
Stanovništvo
• Ukupno	30,455
Vremenska zona	UTC+1 (CET)
• Ljeti (DST)	UTC+2 (CEST)
Poštanski broj	40000

Promet

Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prijelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

Historija

U Rimsko doba, kako Strabo zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), vojna postaja i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom 13. stoljeća podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. svibnja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Krajem 18. stoljeća vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. ban Josip Jelačić oslobodio je Čakovec od Mađara i pripojio ga Hrvatskoj, a 1893. u grad je prvi put uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. grad je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija

Danas

Čakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, Čakovec ima Gimnaziju, tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.

Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi) i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.

Poznati Čakovčani

• Lidija Bajuk - glazbenica
• Lujo Bezeredi - kipar
• Pavel Cajzek (Pavao Cajzek) - fotograf
• Dragutin Feletar - povjesničar, geograf i pisac
• Stanka Gjurić - pjesnikinja, esejistica, filmašica i glumica
• Joža Horvat - avanturist i pisac
• Robert Jarni - bivši nogometaš
• Ladislav Kralj-Međimurec - umjetnik, akvarelist
• Dražen Ladić - bivši nogometni vratar
• Ivan Novak - povjesničar i političar
• Ivana Lisjak - hrvatska tenisačica
• Stjepan Patkai - muzičar
• Nikola Pavić - pjesnik
• Filip Ude - poznati hrvatski gimnastičar osvajač srebrenog olimpijskog odličja
• Ruža Pospiš-Baldani - operna pjevačica
• Franjo Punčec - tenisač
• Josip Štolcer-Slavenski - skladatelj
• Milivoj Slaviček - književnik
• Nikola Zrinski - vojnik, pjesnik i filozof
• Petar Zrinski - vojnik i političar
• Vinko Žganec - folklorist
• Petra Naranča - karatistica
• Boris Leiner - glazbenik
• Branko Ivanković - nogometni trener
• Barbara Kolar - hrvatska tv-voditeljica na HRT-u i voditeljica "Ples sa zvijezdama"
• Nikola Pokrivač - nogometaš
• Bojan Jambrošić - hrvatski pop pjevač, pobjednik prvog talenat show "Hrvatska traži zvijezdu"
• Matija Špes - mladi inovator, inovator projekta "Rank-Star" Zimo.co

Vanjske veze

Čakovec na Wikimedijinoj ostavi

• Čakovec
• Čakovec Online Arhivirano 2021-03-19 na Wayback Machine-u
• Turistička zajednica Grada Čakovca Arhivirano 2004-04-21 na Wayback Machine-u

Kultura i zabava

• Muzej Međimurja
• Centar za kulturu - kazalište
• ŠAF - radionica animiranih filmova

Lokalne novine

• Međimurje
• Međimurske novine

Sport i rekreacija

• Sportski objekti i kupalište
• Rukometni klub "Pipo IPC" Arhivirano 2005-11-23 na Wayback Machine-u
• Nogometni klub "Međimurje"
• Plivački klub "Čakovec"
• Plivački klub "Međimurje"
• Teniski klub "Franjo Punčec"