Čakovec

Čakovec

Osnovni podaci
Gradonačelnik	Stjepan Kovač (SDP)
Županija	Međimurska
Stanovništvo
Stanovništvo ()	30.455
Geografija
Koordinate	46°23′N 16°25′E / 46.39°N 16.42°E / 46.39; 16.42
Čakovec Čakovec na karti Hrvatske

Koordinate: 46° 23′ 24" SGŠ, 16° 25′ 12" IGD

Čakovec (zemljopisna širina 46.38 N, zemljopisna dužina 16.43 E, nadmorska visina 164 m) je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurske županije, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave i poznata je po svojim vinogradima, agrokulturi i lovištima. Prema popisu iz 2001. grad sa svojim prigradskim naseljima broji 30,455 stanovnika, prvenstveno Hrvata i rimokatolika, a najveće manjine su Romi, Srbi i Slovenci. Na mađarskom jeziku grad se naziva Csáktornya.

PrometUredi

Prva željeznička pruga sagrađena je 1860., a povezivala je Budimpeštu s lukama Rijekom i Trstom. Čakovec je željeznicom s Murskim Središćem i Lendavom povezan 1889. Cestovna infrastruktura je dobra, a uključuje i novu autocestu koja povezuje granični prelaz u Goričanu s Zagrebom, Karlovcem i Jadranskim morem.

PovijestUredi

U Rimsko doba, kako Strabo zapisuje i izvještava u 1. stoljeću, na današnjem mjestu Čakovca bila je Aquama (mokri grad), castrum i legionarski kamp. Ime grada dolazi od grofa Dimitriusa Chakyja, koji je početkom XIII. st. podigao drvenu utvrdu kasnije nazvanu "Čakov toranj". Prvi je put spomenuta 1328. godine. Naselje se pojavljuje u službenim zapisima 1333. Vrijeme značajnijeg ekonomskog i kulturnog rasta Čakovca počelo je 1547., kad je Nikola Šubić Zrinski od Sigeta postao vlasnik područja. U to vrijeme, dvorac je bio bogato ukrašen, okružen parkom i skulpturama čuvenih vojskovođa i vladara. Vojvoda Juraj Zrinski dao je privilegije stanovnicima čakovečke tvrđave i okolnih naselja 29. maja 1579., što je bio početak pretvaranja Čakovca u slobodan trgovački grad. Taj se datum slavi kao Dan grada. 1738. grad je razoren potresom, a 1741. požarom. Još jedan potres pogodio je grad 1880. Čakovec je pod mađarskom krunom i krajem XVIII. st. vlasnici grada postaju grofovi Feštetići, a grad je pretvoren u veleposjed na kojem se razvila industrija, obrtništvo i trgovina. 1848. Josip Jelačić grad je pripojio Hrvatskoj, a 1893. u grad je po prvi puta uvedena električna struja. Od 1941. do 1945. Pavelić daje grad Mađarskoj te je bio pod mađarskom okupacijom. 1945. oslobodila ga je Sovjetska Crvena armija na putu prema Austriji.

DanasUredi

Čakovec je ekonomski, prometni, kulturni i upravni centar Međimurske županije. Kao administrativni centar, Čakovec ima Gimnaziju, tehničke i graditeljske srednje škole i Visoku učiteljsku školu.

Privreda područja zasnovana je na tekstilnoj industriji (Čateks, Međimurska Trikotaža), industriji obuće (Jelen), proizvodnji hrane (Vajda, Čakovečki mlinovi) i metaloprerađivačkim pogonima. Značajna je i izdavačka djelatnost tvrtke Zrinski. Iako je Čakovec grad moderne arhitekture, dinamičan s visoko razvijenom industrijom i središte komunikacija, poslova, trgovine, obrazovanja unutar i između županija i država, njegova stara jezgra prekrasno je očuvana i obnovljena. Lokalni muzej Međimurja u dvorcu čuva 17,000 vrijednih predmeta. Čakovec osim toga ima knjižnicu, kazalište, bolnicu, brojne posljednjih godina izgrađene trgovačke centre i sportsko-rekreacijski centar koji se sastoji od stadiona, 1999. otvorenog kupališta i sportske dvorane, koja je renovirana 2003. te je bila jedno od mjesta na kojima se u prosincu iste godine održavalo Svjetsko prvenstvo u rukometu za žene. Naročito tijekom ljeta, Čakovec je domaćin brojnih kulturnih događaja. Tradicionalno se održava sajam u centru grada tijekom prvih dana kolovoza, a od 2002. u svibnju se redovito održava i godišnja izložba automobila na prostorima gradskog sportsko-rekreacijskog centra.