Portal o Narodnooslobodilačkoj borbi naroda Jugoslavije  


Spomenik „Ppoziv na ustanak“ u Bjelovaru, Hrvatska Deo spomenika „Sloboda“ na Fruškoj gori, Vojvodina Spomenik „Oslobodiocima Skoplja“ u Skoplju, Makedonija Spomenik „Streljanjenim taocima“ u Zagrebu, Hrvatska Spomenik žrtvama racije u Novom Sadu, Vojvodina Spomenik „Revoluciji” u Valjevu, Srbija

Vječno huči Sutjeska

Ratni citat


Nijemci nadiru sve jačim snagama i sve upornije. Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljudstva, ali računajte na nas kao da smo u punom sastavu.

poruka Vrhovnom štabu NOV i POJ od boraca Drugog bataljona Druge dalmatinske brigade, juna 1943. godine za vreme bitke na Sutjesci.

Poezija iz NOB


Po šumama i gorama


Po šumama i gorama
Naše zemlje ponosne
Idu čete partizana,
Slavu borbe pronose!

Neka znade dušman kleti
Da će kod nas slomit' vrat,
Prije ćemo mi umrijeti
Nego svoje zemlje dat'!

Kaznićemo izdajice,
Oslobodit narod svoj,
Kazaćemo cijelom sv'jetu
Da se bije ljuti boj!

Crne horde nas ne plaše,
Krv herojska u nas vri,
Mi ne damo zemlje naše
Da je gaze fašisti!

Izabrani članak

Titova pećina u Drvaru
Titova pećina u Drvaru

Drvar je jedno od najpoznatiijih mesta vezanih za Narodnooslobodilačku borbu naroda Jugoslavije, od 1941. do 1945. godine. U njemu je 27. jula 1941. godine izvedena prva ustanička akcija na teritoriji Bosne i Hercegovine, koja se kasnije slavila kao Dan ustanka naroda BiH, a 25. maja 1944. poznati nemački desant, u kojim su Nemci bezuspešno pokušali da zarobe Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Broza Tita.

Drvar je za vreme Drugog svetskog rata čak 2/3 vremena bio slobodan grad. Posle drugog oslobođenja grada, 1. jula 1942. godine, okupator je uspeo samo dva puta da prodre u grad: 27. februara 1943. godine, za vreme Četvrte neprijateljske ofanzive, kada se održao svega 23 dana i 25. maja 1944. godine za vreme Drvarske operacije.

Povodom 30-godišnjice desanta na Drvar, 17. maja 1974. godine, predsednik SFRJ Josip Broz Tito je odlikovao grad Drvar Ordenom narodnog heroja. Takođe je i 15 građana Drvara proglašeno za narodne heroje.

Izabrana biografija

Marko Orešković
Marko Orešković

Marko Orešković Krntija (Široka Kula, kod Gospića, 3. april 1896Veliko Očijevo, kod Drvara, 20. oktobar 1941) bio je revolucionar, učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, jedan od organizatora ustanka u Lici 1941. i narodni heroj Jugoslavije.

Poticao je iz siromašne seljačke porodice, pa je kao veoma mlad, sa svega 16 godina, morao napustiti rodnu Liku i poći u svet u potrazi za poslom. Do početka Prvog svetskog rata radio je na raznim poslovima u Nemačkoj, a od 1915. godine se nalazio u službi Austrougarske ratne mornarice, gde je bio mornar-ložač na ratnom brodu SMS Sent Ištvan. Kao protivnik rata i Austro-Ugarske bio je zatvaran, a 1918. godine je bio jedan od pristalica pobune mornara u Boki kotorskoj. Iste godine je uspeo da preživi potapanje svog ratnog broda na Jadranu.

Posle Prvog svetskog rata ponovo je stupio u vojnu službu u Jugoslovensku kraljevsku mornaricu, ali je nakon dvogodišnjeg školovanja za aviomehaničara napustio vojsku. Potom je radio kao vozač na Kosovu i Metohiji, a 1926. godine je došao u Beograd gde je radio kao vozač jednog ministra. U Beogradu se uključio u radnički pokret i postao član sindikata, a potom i Komunističke partije Jugoslavije (KPJ).

Partizanski film

Reklama za „Valter pivo” u Kini
Reklama za „Valter pivo” u Kini

Valter brani Sarajevo je jugoslovenski partizanski film sniman tokom 1971. godine, a premijerno je prikazan 1. januara 1972. godine. Režirao ga je Hajrudin Krvavac, a scenario su napisali — Đorđe Lebović, Momo Kapor, Savo Pređa i Hajrudin Krvavac. Film je snimljen u produkciji „Bosna filma” iz Sarajeva.

Film je baziran na slobodnoj interpretaciji događaja iz života partizanskog borca i narodnog heroja Vladimira Perića Valtera (1919—1945), koji je u toku rata bio sekretar Mesnog komiteta KPJ za Sarajevo i rukovodilac ilegalnog pokreta u gradu. Radnja filma se dešava krajem 1944. godine kada grupa nemačkih vojnih armija žuri da se izvuče iz obruča, kako bi pomogla u odbrani Trećeg rajha. Istovremeno, nemačka obaveštajna služba čini sve da osigura tajnost operacije „Laufer”, preduzete radi snabdevanja gorivom vojske u povlačenju. Sarajevski ilegalci, predvođeni obaveštajcem Valterom, imaju zadatak da doznaju pravi cilj operacije i osujete je. Međutim, Gestapo među ilegalce ubacuje lažnog Valtera, koji gotovo uništava pokret otpora. Pravi Vlater, koji je iskusni ratnik i pronicljivi agent, uspeva da osujeti namere Gestapoa i otkrije špijune, a patom onemogući dostavu goriva nemačkim snagama i spreči njihovo povlačenje.

Zahvaljujući spektakularnim akcionim scenama, ali i dosta humora, film je stekao izuzetnu popularnost i smatra se jednim od najuspešnijih partizanskih filmova. Vremenom je postao deo popularne kulture, a neke replike iz filma dobile dobile su status kultnih, poput — Čekam te u pet kraj Begove džamije, Vazduh trepti kao da nebo gori, Diese Stadt ist Walter i dr. Prepoznatljiv pečat filmu dala je i muzika, koju je za film komponovao Bojan Adamič. Film je 1975. godine bio prvi put prikazan u Kini gde je postigao gotovo neverovatan uspeh i postao jedan od najgledanijih stranih filmova u narednih nekoliko decenija, koji je videlo oko milijardu i po gledalaca. Veliki uspeh ovog filma, otvorio je vrata jugoslovenskoj kinematografiji u Kini, a Bati Živojinoviću doneo gotovo kultni status među Kinezima.

Uloge u filmu su tumačili poznati jugoslovenski glumci — Bata Živojinović, Rade Marković, Ljubiša Samardžić, Dragomir Bojanić Gidra, Neda Spasojević, Slobodan Dimitrijević, Faruk Begoli, Jovan Janićijević i dr. Film je na Festivalu jugoslovenskog filma u Puli bio nagrađen Srebrnom arenom za režiju, koju je dobio Hajrudin Krvavac.

Izabrana fotografija



Vicko Krstulović
Vicko Krstulović
Veselin Masleša (1906—1943), narodni heroj

Partizanska odlikovanja

Orden za hrabrost
Orden za hrabrost

Prva odlikovanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ustanovljena su u toku Narodnooslobodilačke borbe, Ukazom Vrhovnog štaba NOV i POJ 15. avgusta 1943. godine. Tada su ustanovljeni — Orden narodnog heroja, Orden narodnog oslobođenja, Orden partizanske zvezde u tri reda, Orden bratstva i jedinstva, Orden za hrabrost i Medalja za hrabrost. Pre ovih odlikovanja, decembra 1941. godine, Vrhovni štab je ustanovio počasno zvanje narodnog heroja. Predsedništvo AVNOJ-a je 9. juna 1945. godine donelo „Zakonom o ordenima i medaljama Demokratske Federativne Jugoslavije“ kojim su potvrđena sva odlikovanja koja je ustanovio Vrhovni štab NOV i POJ i uvedena nova odlikovanja.

Pored ovih odlikovanja, Povereništva narodne odbrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije je 14. septembra 1944. godine ustanovilo Partizansku spomenicu 1941. koja je predstavljala znak državnog priznanja svim prvoborcima, tj. učesnicima Narodnososlobodilačke borbe od 1941. godine. Ona nije predstvaljala standardno jugoslovensko odlikovanje i nije tretirana u zakonima o odlikovanjima, već u posebnom „Zakonu o Partizanskoj spomenici 1941“.


Odlikovanja koja su dodeljivana za zasluge u Narodnooslobodilačkom ratu

Orden slobode
Orden slobode
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja
Orden narodnog oslobođenja
Orden narodnog oslobođenja
Orden partizanske zvezde
Orden partizanske zvezde
Orden bratstva i jedinsta
Orden bratstva i jedinsta
Orden rada sa crvenom zastavom
Orden rada sa crvenom zastavom
Orden partizanske zvezde
Orden partizanske zvezde
Orden bratstva i jedinsta
Orden bratstva i jedinsta
Orden za hrabrost
Orden za hrabrost
Orden partizanske zvezde
Orden partizanske zvezde
Medalja za hrabrost
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941.