Giurgiu
Giurgiu čita se Đurđu (bugarski: Гюргево/Đurđevo, turski: Yergöğü) je grad na jugu Rumunjske od 61,353 stanovnika.[1] Prije nekoliko dekada (1992.) imao je 74,191 stanovnika[1], ali mu je odtada opao broj stanovnika.
Giurgiu
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 43°54′N 25°58′E / 43.900°N 25.967°E | |
| Država |  Rumunjska
|
| Okrug | Giurgiu |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Nicolae Barbu |
| Površina | |
| - Ukupna | 46.94 km²[1] |
| Visina | 25 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Grad | 61,353[1] |
| - Gustoća | 1,307.1[1] |
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
| Službene stranice www.primariagiurgiu | |
| Karta | |
  Giurgiu | |
Giurgiu je administrativni centar istoimenog okruga (judet) Giurgiu.[2]
Geografske karakteristike uredi
Giurgiu leži na jugu Rumunjske na lijevoj (sjevernoj) obali Dunava, udaljen oko 65 kmjužno od Bukurešta.[2]
Historija uredi
Nastanak grada ni do danas nije potpuno jasan, pretpostavlja se da je nastao nakon što su genoveški moreplovci na dunavskom otoku izgradili utvrdu pod nazivom - San Giorgio, nakon tog je i naselje na obali preuzelo to ime.[2]
U historijskim dokumentima, ime Giurgiu pojavljuje se prvi put - 1394., u povelji vlaškog kneza Mirceje Starijeg. Osmanlije prvi put zauzimaju Giurgiu - 1417.[2]
Nakon potpisivanja Sporazuma u Jedrenama - 1829., kojim je okončan Rusko-turski rat (1828–1829) Giurgiu je vraćen Kneževini Vlaškoj. Zbog tog je već 1830. podignuta crkva sv. Nikole u čast ruskog cara Nikole I. i godišnjice potpisivanja tog ugovora.[2]
Prva rumunjska željeznička pruga izgrađena 1869. spojila je Giurgiu sa Bukureštom. Prvi željezničko - automobilski most preko Dunava nazvan - Most prijateljstva, koji povezuje Giurgiu i Ruse u Bugarskoj, završen je 1954.[2]
Privreda uredi
Giurgiu je danas postao važna dunavska luka, od industrije ima suvremeno brodogradilište, šećeranu, te tvornice konzervi, deka i tepiha.[2]
Gradovi prijatelji uredi
Izvori uredi
Literatura uredi
- The Ancient History of Herodotus (Translated by William Beloe) (1859). Derby & Jackson.
- Eutropius, Abridgment of Roman History (Translated by John Selby Watson) (1886). George Bell and Sons.
- Hitchins, Keith (2014). A Concise History of Romania. Cambridge University Press. ISBN 9780521872386.
- Pohl, Walter (2013). „National origin narratives in the Austro-Hungarian Monarchy”. u: Geary, Patrick J.; Klaniczay, Gábor. Manufacturing Middle Ages: Entangled History of Medievalism in Nineteenth-Century Europe. BRILL. str. 13–50. ISBN 9789004244870.
Vanjske veze uredi
- Službene stranice grada Arhivirano 2017-02-24 na Wayback Machine-u (ro)
- Giurgiu na portalu Encyclopædia Britannica (en)