Cetingrad
Cetingrad (prethodno Cetin Grad, Cetin-grad i do 1900. Vališ Selo), naselje i sjedište istoimene općine u centralnom dijelu Hrvatske. Administrativno pripada Karlovačkoj županiji.
Cetingrad | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Gradonačelnik | Milan Gašparin |
Županija | Karlovačka |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.746 |
Geografija | |
Koordinate | 45°09′N 15°44′E / 45.15°N 15.73°E |
Površina | 140 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 47222 Cetingrad |
Koordinate: 45° 08′ 60" SGŠ, 15° 43′ 48" IGD
Geografija
urediCetingrad je mjesto u središnjem djelu Hrvatske. Nastao je nedaleko od ruševina srednjevjekovne tvrđave Cetin. Općina Cetingrad nalazi se na području županije Karlovac. Graniči s općinama Slunj, Rakovica, Topusko, Vojnić i općinom Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini.
Stanovništvo
urediPo posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cetingrad imala je 2.746 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja:
- Batnoga - 128
- Begovo Brdo - 7
- Bilo - 58
- Bogovolja - 205
- Buhača - 29
- Cetingrad - 351
- Cetinski Varoš - 57
- Delić Poljana - 16
- Donja Žrvnica - 9
- Donje Gnojnice - 31
- Đurin Potok - 74
- Glinice - 67
- Gnojnice - 47
- Gojkovac - 20
- Gornja Žrvnica - 2
- Gornje Gnojnice - 47
- Grabarska - 154
- Kapljuv - 34
- Kestenje - 37
- Komesarac - 182
- Kruškovača - 108
- Kuk - 7
- Luke - 27
- Maljevac - 149
- Maljevačko Selište - 1
- Pašin Potok - 238
- Podcetin - 69
- Polojski Varoš - 50
- Ponor - 123
- Ruševica - 65
- Sadikovac - 51
- Srednje Selo - 30
- Strmačka - 22
- Šiljkovača - 71
- Tatar Varoš - 167
- Trnovi - 13
Uprava
urediSrednje velika općina podijeljena je u 36 naselja koja čine 10 mjesnih odbora. Ustroj općine:
- općinsko vijeće (14 članova, u koje su sukladno zakonu uključene nacionalne manjine)
- općinsko poglavarstvo (5 članova)
- jedinstveni upravni odjel (8 djelatnika)
Općina ima i vlastiti komunalni pogon. Postoji i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine.
Načelnik općine: Nikola Paulić.
Historija
urediCetingrad duguje svoje ime i povijest obližnjim ruševinama starog grada Cetina. Vrijeme nastanka Cetina nije poznato no postoje naznake, da je postojao već u vrijeme Rimskog carstva.
Srednji vijek bio je razdoblje najvećeg procvata Cetina. Pokraj tvrđave nalazio se franjevački samostan i nekoliko crkava. U to vrijeme Cetin je bio vlast Frankopana i odigrao je važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Poslije poraza u Mohačkoj bitki 1526 god. u Cetinu se sastalo hrvatsko plemstvo na Cetinskom Saboru. 1.1. 1527. izabrali su habsburškog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za svojega kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom Državnom Arhivu u Beču.
Tijekom sljedečih stoljeća Cetin je postao dio Vojne Krajine, granice između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva. U to vrijeme zauzeli su ga Turci u više navrata. Više puta bio je razrušen i popravljan. 1790 god. austrijske čete pod zapovijedništvom generala Walischa konačno su ga vratile u sastav Habsburške monarhije. S prestankom turske opasnosti tvrđava je napuštena i upotrebljena kao kamenolom. Civilne vlasti su preseljene u Cetingrad, koji je nastao sjeverno od Cetina.
Tijekom 19. i 20. stoljeća područje Cetingrada je rijetko naseljeno i bez pravih mogućnosti za ekonomski razvoj. Drugi svjetski rat ponovo donosi smrt i razaranje u te krajeve. Za vrijeme Titove Jugoslavije to je područje zapostavljeno. Zbog siromaštva stanovništvo se iseljava, najprije u Ameriku, Kanadu i Australiju a poslije u europske države.
1991 god. JNA uz pomoć lokalnog srpskog stanovništva zauzela je grad i potpuno ga razorila. Razdoblje od 1992. do 1995 god. većina stanovnika provela je u izbjeglištvu. 1995 g., u vrijeme okupacije, JNA je u blizini Cetingrada srušila UN-ov helikopter. U nesreći je poginuo Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Cetingrad je oslobođen 7. kolovoza 1995 u Operaciji Oluja.
Poslije rata grad je uspješno obnovljen i većina stanovništva vratila se na svoje domove.
Gospodarstvo
urediGlavna gospodarska djelatnost je proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja mlijeka, sira i uzgoj stoke.
Prateća gospodarska djelatnost je malo i srednje poduzetništvo (obrada drveta, prijevozničke usluge, trgovina, ugostiteljstvo).
Zbog lijepe prirode i bogate šume postoje i dobre mogućnosti za lovni i seoski turizam.
Slavni ljudi
urediSpomenici i znamenitosti
uredi- Stari grad Cetin
- Crkva Uznesenja bl. djevice Marije
- Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima
Obrazovanje
urediJedna osnovna škola u Cetingradu koja u svom sastavu ima PŠ Maljevac.
Kultura
urediGlavni godišnji događaji su Dan općine (7. kolovoza) i zborovi na dan Sv. Josipa, Sv. Petra i Pavla i Blagdan Velike Gospe. Na dan Sv. Josipa svake se godine održava i tradicionalni stočni sajam. U Cetingradu djeluje KUD Cetingradska Tamburica.
Sport
urediNogometni klub Cetingrad 2004 god. izborio je ulazak u 1. županijsku ligu Karlovačke županije. Iste godine izgrađen je i nogometni stadion. Na području općine djeluje i Lovačko društvo Kuna.
Vanjske veze
uredi- Neslužbene stranice općine Cetingrad Arhivirano 2012-03-12 na Wayback Machine-u