Baskija (Španija)

(Preusmjereno sa stranice Baskija (autonomna zajednica))
Autonomna zajednica Baskija
Comunidad Autónoma Vasca
Zastava Grb

Geografski položaj Autonomne zajednice Baskije u Španjolskoj
Glavni grad Vitoria-Gasteiz
Površina

- ukupno

14 po veličini

- 7,235 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

7 po veličini

- 2,185,405 (2011.)
- 303.3/km²

Politički status Autonomna zajednica
Statut usvojen 25. oktobar 1979.
ISO 3166-2 ES-PV
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
19
15
Predsjednik Iñigo Urkullu
Službene stranice

Autonomna zajednica Baskija (baskijski: Euskal Autonomia Erkidegoa, španjolski: Comunidad Autónoma Vasca) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeverozapadu Španjolske.

Autonomna zajednica Baskija obuhvaća provincije; Álava, Gipuzkoa i Biskaja (Vizcaya/Bizkaia).[1]

Geografske karakteristike

uredi

Baskija je svojom površinom od 7,235 km², -14 po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 2,185,405 stanovnika[2] sedma u zemlji. Sa sjevera graniči sa Biskajskim zaljevom sa istoka sa autonomnom zajednicom Navarrom, sa juga sa La Riojom i sa zapada sa Kantabrijom.[1]

Planine Pirineja razdvajaju španjolsku od francuske Baskije na sjeveroistoku; međutim, etnički slična autonomna zajednica Navarre čini većinu granice s francuskom baskom. Današnja Autonomna zajednica Baskija osnovana je nakon usvajanja statuta o autonomiji 1979. Vlada autonomne zajednice sastoji se od predsjednika i parlamenta, a administrativni centar je Vitoria-Gasteiz.[1]

Planine po Biskaji i Gipuzkoji su jako strme, pa su rijeke kratke i brze, sa isklesanim dubokim kanjonima.[1]

Klima

uredi

Prosječna godišnja količina padavina je oko 1.270 mm, ali čak preko 1.500 mm padne oko San Sebastiana, polovica od tog padne u slivu rijeke Ebro Na sjeveroistoku prevladava Oceanska klima, koju karakteriziraju relativno jake i redovite padavine, dok na jugu Álave u međuplaninskom pojasu već prevladava neka vrsta polumediteranske klime.[1]

Stanovništvo

uredi

Stanovnici sliva rijeke Ebro žive po malim selima, usred svojih polja, oranica i vinograda. Nasuprot tome stanovnici Pirineja žive po vrlo razbacanim pojedinačnim farmama, na rijetkim mjestima u planini koja omogućuju oranice.[1]

Brza industrijalizacija Baskije sredinom 19. vijeka rezultirala je eksplozivnim rastom obalnih gradova San Sebastián i Bilbao, na račun naselja u zaleđu. Tako da je i danas najgušće naseljen pojas uz obalu (oko 4 / 5 Baska živi u metropolskom Bilbau.[1]

Privreda

uredi

Provincija Álava je još uvijek najruralniji baskijski kraj, iako je i njen administrativni centar Industrijaliziran još pedesetih.[1]

Provincije Gipuzkoa i Biskaja su jako Industrijalizirane, još od kraja srednjeg vijeka kad se počela intenzivno iskapati željezna ruda i sjeći drva. Metalurgija je koncentrirana u Bilbau i duž obala rijeke Nervión. Pored industrije Bilbao je jedan od vodećih financijskih centara Španjolske, a nakon otvaranja Guggenheimova muzeja 1997. postao je i turistički centar.[1]

Po Baskiji ima tvornica i izvan Bilbaua koje proizvode kojekakve proizvode od metalnih do prehrambenih artikala i kemikalija. Velika tvornica celuloze i papira nalazi u Tolosi na obali rijeke Oria. Velik je turistički centar je San Sebastián na obali Biskajskog zaljeva.[1]

Historija

uredi

Baski dugo traže autonomiju, njihov separatistički pokret tridesetih godina prošlog vijeka uspio je 5. oktobar 1936. proglasiti autonomiju Baskijska nacionalistička partija formirala je autonomnu vladu i sklopila savez sa republikanskim snagama protiv generala Francisca Franca za vrijeme građanskog rata (1936.-39). Nakon republikanskog poraza, Franco je ukinuo baskijsku autonomiju 1939. i ugušio separatistički pokret, pa su brojni lideri emigrirali. Buntovni nezadovoljnici su 1959. osnovali terorističku organizaciju ETA koja je svojim akcijama destabilizirala Španjolsku u više navrata.[1]

Nakon restauracije demokracije u Španjolskoj sedamdesetih, Baskija je ponovno od 1979. imala autonomiju a Baskijska nacionalistička partija ponovno je postala vodeća politička partija u regiji. Kako je ETA nastavila sa svojim akcijama pala je i popularnost Baskijske partije pa je na parlamentarnim izborima 2009. izgubila vlast, i morala ući u koaliciju sa drugim političkim partijama. Tek kad se ETA 2011. odrekla terorizma Baskijska partija, se sljedeće godine vratila na vlast.[1]

Izvori

uredi
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Baskija (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 17. 6. 2018. 
  2. Spain: Autonomous Communities and Major Cities (engleski). City population. Pristupljeno 17. 06. 2018. 

Vanjske veze

uredi