Autonomna zajednica La Rioja
Comunidad Autónoma La Rioja
Zastava Grb

Geografski položaj Autonomne zajednice La Rioje u Španjolskoj
Glavni grad Logroño
Površina

- ukupno

16 po veličini

- 5,045 km²

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

17 po veličini

- 321,171 (2011.)
- 62.51/km²

Politički status Autonomna zajednica
Statut usvojen 9. jun 1982.
ISO 3166-2 RI
Broj predstavnika u
Las Cortes Generales
 Kongres
 Senat
4
4
Predsjednik José Ignacio Ceniceros
Službene stranice

Autonomna zajednica La Rioja (španjolski: Comunidad Autónoma La Rioja) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeverozapadu Španjolske.[1]

Geografske karakteristike uredi

La Rioja je svojom površinom od 5,045 km², -14 po veličini autonomna zajednica, a sa svojih 321,171 stanovnika[2] sedamnaesta u zemlji.

Sa sjevera graniči sa Autonomnom zajednicom Baskijom, sa Navarrom sa sjeveroistoka i sa Kastiljom i Leonom sa juga i zapada.[1]

U sjeverozapadnom kutu La Rioje uzdižu se prve planine masiva Obarenes, koji formira granicu sa Provincijom Burgos. La Rioju oplakuje rijeka Ebro, koja protiče u smjeru sjeverozapad - jugoistok, spuštajući se iz Álave prema Navarri. Kotlina rijeke Ebro postepeno se prema jugu uzdiže do planina Iberijskog gorja.[1]

Klima uredi

La Rioja ima kontinentalnu klimu pod utjecajem Oceanske klime, tako da se količina padavina povećava od istoka prema zapadu i od jug prema sjeveru. Godišnje padne od 380 do 760 mm kiše, a najtoplije je u kotlini rijeke Ebro.[1]

Historija uredi

Taj kraj bio je dio historijske Kastilje. Kao posebna administrativna jedinica prvi put se pojavio 1833. pod imenom Logroño, tako se zvao sve do 1980. kad mu je promjenjeno ime u La Rioja.[1] Današnja autonomna zajednica La Rioja osnovana je nakon usvajanja statuta 9. juna 1982., sa administrativnim centrom Logroñom.[1]

Stanovništvo uredi

Većina stanovnika živi na navodnjavanim farmama u slivu rijeke Ebro, i bavi se ratarstvom. Za razliku od tog stočarskog ]stanovništva po planinama ima sve manje, naročito od kad su im 1836. ukinute kraljevske privilegije na slobodnu ispašu.[1]

Privreda uredi

U Gornjoj Rioji se prave neka od najboljih crnih vina Španjolske. Financijeri iz Baskije podržali su podizanje kvalitetnih vinograda krajem 19. vijeka i osnovali 12 vinarija između 1867. i 1900.[1]

Zbog blizine velikih baskijskih gradova proizvodi se puno raznovrsnog povrća.[1] Čak i prije industrijske revolucije tkalo se dosta tkanina po naseljima Rioje.

Prehrambena industrija bila je vodeća industrijska grana od sredine 19. vijeka, ali kako se uglavnom radilo o manjim familijarnim tvornicama, bez puno kapitala, većina ih je bankrotirala nakon građanskog rata (1936.-39). Taj segment industrije ponovno je oživio krajem 20. vijeka, kao i tekstilna industrija. Velike nade polagane su u otkriće nafte 1980. kod Nájera, za razliku od tog danas se polažu u vinogradarstvo i turizam.[1]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 La Rioja (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 6. 2018. 
  2. Spain: Autonomous Communities and Major Cities (engleski). City population. Pristupljeno 18. 06. 2018. 

Vanjske veze uredi