Baskija

Baskija
Euskal Herria

Jezici

baskijski, španjolski, francuski

Glavni grad

Pamplona

Nezavisnost

Nije nezavisna država

Površina
- Ukupno
- % voda

20 947,2 km²
-

Stanovništvo
- Ukupno
- Gustoća stanovništva

2 902 962 st.
138,6 st./km²

Valuta

Euro

Vremenska zona

UTC +1, ljeti +2

Povijest

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog palelozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje nezavisni.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnost Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastiliju i Aragon.

Vlada

Baskija je povijesna regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelim teritorijem.

Političke podjele

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.

Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalni pitanja se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u departmanu Pyrénées-Atlantiques, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonski je službeni jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu.

Južna zona

Araba
Gipuzkoa
Nafarroa (španjolski: Navarra)
Bizkaia (španjolski: Vizcaya)

Sjeverna zona

Behe Nafarroa (francuski: Basse-Navarre)
Lapurdi
Zuberoa

Geografija

Regija	Površina (km²)	Glavni grad	Broj općina
Baskija	20.947,2	Pamplona	683
Araba	3.316,9	Gasteiz	53
Bizkaia	2.236,7	Bilbao (baskijski: Bilbo)	112
Gipuzkoa	1.980,3	San Sebastian (baskijski: Donostia)	88
Lapurdi	855,7	Baiona	41
Nafarroa Beherea	1.322,1	Donibane Garazi	74
Nafarroa Garaia	10.421,0	Pamplona (baskijski: Iruñea)	272
Zuberoa	814,5	Maule	43

Gospodarstvo

Stanovništvo

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi.

Regija	Godina popisa	Broj stanovnika	Broj stanovnika (u %)	Gustoća	Muškarci	Žene
Baskija	2001¹	2.902.962	100%	138,6	1.421.132	1.481.830
Araba	2001	287.928	9,9	86,8	142.892	145.036
Bizkaia	2001	1.123.002	38,7	502,1	545.744	577.258
Gipuzkoa	2001	673.563	23,2	340,1	330.288	343.275
Lapurdi	1999	219.029	7,6	256,0	103.548	115.481
Nafarroa Beherea	1999	28.076	1,0	21,2	14.210	13.866
Nafarroa Garaia	2001	555.829	19,2	53,3	276.629	279.200
Zuberoa	1999	15.535	0,5	19,1	7.821	7.714

Kultura

Poveznice

Historija

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog paleozoika. Za vrijeme Rimskog carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. vijeka, Baskijci na obje strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihove teritorije postaje više manje nezavisne.

Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između mura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnot Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pirineja. Kraljevina doživljava svoj zenit za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastilju i Aragon.

Vlada

Baskija je historijska regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelom teritorijom.

Političke podjele

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regiona. Četri južna regiona formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španiji.

Španska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativni region koji zahvata regione Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španski: Vitoria). Drugi dio španske Baskije čini Naffaroa (španski: Navarra) koji zahvata region Nafarroa. Ova podjela španskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.

Obadva dijela uživaju visok stepen autonomije. Zdravstvo, školstvo, privreda i socijalni se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regiona u Španiji ova dva regiona vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u administrativnom jedinici Pyrénées-Atlantiques. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog i gaskonjski je zvanični jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regiona u Španiji Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na centralnu vlast u Parizu.

Aralar (Gipuzkoa - Nafarroa)

Južna zona

Araba (španski: Álava)
Gipuzkoa (španski: Guipúzcoa)
Nafarroa (španski: Navarra)
Bizkaia (španski: Vizcaya)

Sjeverna zona

Behe Nafarroa / Nafarroa Behea (francuski: Basse-Navarre)
Lapurdi (francuski: Labourd)
Zuberoa (francuski: Soule)

Geografija

Region	Površina (km²)	Glavni grad	Broj općina
Baskija	20.947,2	Pamplona	683
Araba	3.316,9	Vitoria-Gasteiz	53
Bizkaia	2.236,7	Bilbao (baskijski: Bilbo)	112
Gipuzkoa	1.980,3	San Sebastian (baskijski: Donostia)	88
Lapurdi	855,7	Baiona	41
Nafarroa Beherea	1.322,1	Donibane Garazi	74
Nafarroa Garaia	10.421,0	Pamplona (baskijski: Iruñea)	272
Zuberoa	814,5	Maule	43

Privreda

Stanovništvo

Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen baskijcima i špancima dok je sjeverni dio naseljavaju baskijci i francuzi.

Region	Popis vršen	Broj stanovnika	Broj stanovnika (u %)	Gustoća	Muškarci	Žene
Baskija	2001¹	2.902.962	100%	138,6	1.421.132	1.481.830
Araba	2001	287.928	9,9	86,8	142.892	145.036
Bizkaia	2001	1.123.002	38,7	502,1	545.744	577.258
Gipuzkoa	2001	673.563	23,2	340,1	330.288	343.275
Lapurdi	1999	219.029	7,6	256,0	103.548	115.481
Nafarroa Beherea	1999	28.076	1,0	21,2	14.210	13.866
Nafarroa Garaia	2001	555.829	19,2	53,3	276.629	279.200
Zuberoa	1999	15.535	0,5	19,1	7.821	7.714

Kultura

Relevantni članci

Vanjske veze

Eusko Jaurlaritza/Baskijska vlada
Vodič kroz Baskiju Arhivirano 2015-06-25 na Wayback Machine-u