Arboga
Arboga je grad od 10,330 stanovnika[1] u sredini Švedske, ona je i administrativni centar Općine Arboga od 13,285 stanovnika.[1]
Arboga
| |
---|---|
Centar grada | |
Koordinate: 59°23′N 15°50′E / 59.383°N 15.833°E | |
Država | Švedska |
pokrajina | Västmanland |
grofovija | Västmanland |
Općina | Arboga |
Površina | |
- Urbano područje | 9.5 km² |
- Područje utjecaja | 327.26 km² |
Visina | 58 |
Stanovništvo (2010.) | |
- Urbano područje | 10,330[1] |
- Urbana gustoća | 1,087.4 stan. / km²[1] |
- Područje utjecaja | 13,285[1] |
- Gustoća područja utjecaja | 40.6 stan. / km²[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Službene stranice www.arboga | |
Karta | |
Geografske karakteristike
urediArboga leži u Grofoviji Västmanland, na rijeci Arboga 15 km od njena ušća u Jezero Mälaren, udaljena oko pedesetak km zapadno od Västeråsa,
Historija
urediNajstariji dokazi o Arbogi su iz 13. vijeka, a nema pouzdanih dokumenata koji bi ukazivali da je na tom mjestu prije toga bilo neko značajnije naselje. Ali se zna da je 1285. osnovan franjevački samostan, a 1290. se spominju i trgovci iz Arboge a 1330. i gradski pečat, što ukazuje da je imao status grada.[2]
Kako do Arboge vode brojni vodeni putevi prema šumovitom i rudama bogatom sjeveru, tako je grad od sredine 14. vijeka postao transportni centar za otpremu željezne rude do Jezera Mälaren, što se može vidjeti iz knjiga otpremnica 1451. - 1569. koje se danas čuvaju u gradskom arhivu.[2]
Arboga je tokom srednjeg vijeka i početkom novog vijeka imala istaknuto mjesto među švedskim gradovima, i bila mjesto u kom su održani važni crkveni i politički skupovi. Najpoznatiji od njih je sjednica parlamenta (Riksens ständer) održana 1435. Franjevački samostan u Arbogi dobio je status sjedišta reda za nordijske zemlje. Negdje oko 1560. u Arbogi je počela s radom manufaktura za izradu pušaka i oklopa, pod patronatom kralja.[2]
Izrastanje novih konkurentskih gradova Nora i Lindesberga tokom 17. vijeka, kao i otvaranje Kanala Hjälmare 1639. dovelo do pada Arboge.[2]
Nakon izgradnje željezničke pruge do Örebra 1857. - Arboga je nakratko opet postala važna luka za prekrcaj željeza na putu za Stockholm.[2]
Nakon tog je otpočeo razvoj industrije.[2]