Arboga
Arboga je grad od 10,330 stanovnika[1] u sredini Švedske, ona je i administrativni centar Općine Arboga od 13,285 stanovnika.[1]
Arboga
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 59°23′N 15°50′E / 59.383°N 15.833°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Västmanland |
| grofovija | Västmanland |
| Općina | Arboga |
| Površina | |
| - Urbano područje | 9.5 km² |
| - Područje utjecaja | 327.26 km² |
| Visina | 58 |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 10,330[1] |
| - Urbana gustoća | 1,087.4 stan. / km²[1] |
| - Područje utjecaja | 13,285[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 40.6 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.arboga | |
| Karta | |
  Arboga | |
Geografske karakteristike uredi
Arboga leži u Grofoviji Västmanland, na rijeci Arboga 15 km od njena ušća u Jezero Mälaren, udaljena oko pedesetak km zapadno od Västeråsa,
Historija uredi
Najstariji dokazi o Arbogi su iz 13. vijeka, a nema pouzdanih dokumenata koji bi ukazivali da je na tom mjestu prije toga bilo neko značajnije naselje. Ali se zna da je 1285. osnovan franjevački samostan, a 1290. se spominju i trgovci iz Arboge a 1330. i gradski pečat, što ukazuje da je imao status grada.[2]
Kako do Arboge vode brojni vodeni putevi prema šumovitom i rudama bogatom sjeveru, tako je grad od sredine 14. vijeka postao transportni centar za otpremu željezne rude do Jezera Mälaren, što se može vidjeti iz knjiga otpremnica 1451. - 1569. koje se danas čuvaju u gradskom arhivu.[2]
Arboga je tokom srednjeg vijeka i početkom novog vijeka imala istaknuto mjesto među švedskim gradovima, i bila mjesto u kom su održani važni crkveni i politički skupovi. Najpoznatiji od njih je sjednica parlamenta (Riksens ständer) održana 1435. Franjevački samostan u Arbogi dobio je status sjedišta reda za nordijske zemlje. Negdje oko 1560. u Arbogi je počela s radom manufaktura za izradu pušaka i oklopa, pod patronatom kralja.[2]
Izrastanje novih konkurentskih gradova Nora i Lindesberga tokom 17. vijeka, kao i otvaranje Kanala Hjälmare 1639. dovelo do pada Arboge.[2]
Nakon izgradnje željezničke pruge do Örebra 1857. - Arboga je nakratko opet postala važna luka za prekrcaj željeza na putu za Stockholm.[2]
Nakon tog je otpočeo razvoj industrije.[2]
