Аҧсны/აფხაზეთი
Apsny/Apkhazeti



Površina
 – Ukupno
 – % vode

 8,600 km²
 nebitno
Stanovništvo
 - Ukupno (2000 proc.)
 - Gustoća

 250.000
 29/km²
Vremenska zona UTC +3
Vlada nepriznate Abhaške Republike
Zastava Grb
Državna himna Aiaaira Arhivirano 2008-06-01 na Wayback Machine-u
Službeni jezici abhaški, s ruskim u poluslužbenom statusu Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u i širokoj upotrebi u vladinim i drugim institucijama
Politički status De facto nezavisna
Glavni grad Suhumi
Koordinate glavnog grada 43°00′N, 40°59′E
Predsjednik Sergej Bagapš
Premijer Aleksandar Ankvab
Nezavisnost
 – proglašena
 – priznata
Od Gruzije
 23. 7. 1992.
 Rusija
Valuta Ruska rublja
Vlada Abhaške Autonomne Republike
Zastava Grb
Službeni jezici Abhaški i gruzijski
Politički status Autonomna republika Gruzije
Položaj Gornja Abhazija
Glavni grad Čhalta
Predsjednik Kabineta ministara Malhaz Akišbaia
Predsjednik
Vrhovnog vijeća
Temur Mžavia
Nezavisnost
(unutar Gruzije)
 – proglašena
 – priznata| Od Sovjestkog Saveza
 
 9. 4. 1991.
 25. 12. 1991.
Valuta Gruzijski lari

Abhazija (abhaski Аҧсны [apʰsˈnɨ], gruzijski აფხაზეთი [ɑpʰxɑzɛtʰi], ruski Абхазия [ɐpˈxazʲɪjə]), djelomično priznata država na istočnoj obali Crnog mora, koja se graniči s Ruskom federacijom na sjeveru i Gruzijom na jugoistoku. Abhašku nezavisnost su priznale Rusija, Nikaragva, Venecuela, Nauru, Vanuatu i Tuvalu.

Abkhazia

Snažni secesionistički pokret abhaške manjine u regiji je doveo do jednostranog proglašenja nezavisnosti od Gruzije godine 1992. i gruzijsko-abhaškog rata koji se vodio od 1992. do 1993. i rezultirao gruzijskim vojničkim porazom te masovnim egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije. Usprkos dogovora o prekidu vatre iz 1994. godine i mirovnom operacijom koju nadgledaju UN i ZND, sukob nije okončan. Do 2008. je oblast bila podijeljena između dviju suparničkih vlasti - 83 posto teritorije kontrolira pro-ruska separatistička vlada u Suhumiju, a 17 posto predstavnici de jure vlade Abhazije, jedine međunarodno priznate zakonite vlasti Abhazije, lociranoj u dolini Kodori, dijelu Gornje Abhazije pod gruzijskom kontrolom. U augustu 2008. za vrijeme rata u Južnoj Osetiji, abhaške snage su uz rusku pomoć zauzele Dolinu Kodori. 26. 8. 2008. Rusija je priznala nezavisnost, navodeći da je "nemoguće da Gruzijci, Oseti i Abhazi" ubuduće žive u istoj državi. Osim Rusije je to 2. 9. 2008. učinila i Nikaragva.[1]

Istorija uredi

Prvi put Abhaska SSR dolazi u sastav Gruzijske SSR 1931. godine. Počinje naseljavanje Abhazije gruzijskim stanovništvom, a od 1937. do 1944. je teško razdoblje Berijine strahovlade, kada se ukida abhaski jezik i zatvaraju abhaske škole. U vremenu posle 2. svetskog rata nastavlja se slična politika, da bi 1989. godine Abhazija proglasila nezavisnost od Gruzije. Te godine nezavisnost proglašavaju i Adžara i Južna Osetija.

Gruzija i Abhazija ratovale su 1992-1993. godine, a manji sukob dogodio se i 1998. godine. Abhaski narod i vlast smatraju to svojim pobedama jer su de fakto odbranili teritoriju svoje, tada nepriznate, države.

Geografija uredi

Kavkaz na sjeveru i sjeveroistoku zemlje dijeli Abhaziju od Rusije. Na istoku i jugoistoku Abhazija se graniči sa gruzijskom regijom Samegrelo-Zemo Svaneti a na jugu i jugozapadu izlazi na Crno more.

Abhazija je izrazito planinska zemlja a klima pogoduje proizvodnji duvana, čaja, vina i raznog voća. Kroz zemlju protiče nekoliko rijeka od kojih su najveće: Kodori, Bzyb, Ghalidzga, Gumista, Psou i Inguri. Rijeka Psou odvaja Abhaziju od Rusije a Inguri čini granicu sa Gruzijom.

Administrativna podela uredi

Abhazija je podeljena na 6 regija i glavni grad Suhumi. Regije su:

Gradovi uredi

Reference uredi

Vanjske veze uredi