Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Republika Nikaragva
República de Nicaragua
Zastava Grb
GesloPro Mundi Beneficio
(latinski, "za dobrobit svijeta")
Državna himna: "Salve a tí"
Glavni gradManagua
Službeni jezici španjolski
Vođe
 -  Predsjednik Daniel Ortega
Uspostava Od Španjolske
15. rujna, 1821.
Površina
 -  Ukupno 129,494 km2 (115.)
 -  Voda (%) 2.9
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  5.628.517 (131.)
 -  Gustoća 39/km2
Valuta nikaragvanska córdoba
Vremenska zona -5
Pozivni broj 505
Web domena .ni

Povijest uredi

Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").

Španjolci su je kolonizirali 1524. a neovisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.

Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".

1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.

Ekonomija uredi

Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kave i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.

Stanovništvo uredi

Oko 69% populacije čine mestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom 19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva. 162 624 nikaragvanskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim, a najrasprostranjeniji je miskito (154 400).

Gradovi uredi

Popis gradova u Nikaragvi