Otvori glavni meni

Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja. Prvo je ono Kijevske države koje završava invazijom Mongola, a drugo počinje pretvaranjem Moskovskog kneževstva u Rusko carstvo. Još prije kraja Kijevskog doba u drugoj polovici XII. stoljeća dolazi do premještaja tamošnje prijestolnice u Vladimira za čiju titulu kao najprestižniju će ratovi Tvera i Moskve trajati sve od druge polovice XIII do XV. stoljeća kada novi neupitni gospodar postaje Moskva. Za podatke o vladarima Rusije tijekom razdoblja Kijeva treba pogledati stranicu Popis vladara Kijevske Rusije

Povijest svih tih kneževstva i kasnijeg Carstva je povijest stalnih dvorskih zavjera ili građanskih ratova za vlast. Samo uzimajući u obzir za rusku povijest mirna, zakonski dobro ustrojena naslijeđivanja krune tijekom doba Moskve i Ruskog carstva u razdoblju između XV i XX stoljeća nikada nije prošlo sto godina bez minimalno jedne uspješne, protuzakonite uzurpacije krune.


Veliki knezovi MoskveUredi

Knez Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Veliki kneževi Moskve
Danijel Aleksandar Nevski 1263. – 5. ožujak 1303.
Juraj I. Danijel 5. ožujak 1303. – 2. studeni 1325. Prvi veliki knez Moskve i Vladimira
Ivan I., Vreća novca Juraj I. 2. studeni 1325. – 31. ožujak 1340. Od njega Veliki knez Moskve je i Veliki knez Vladimira.
Simeon Ponosni Ivan I. 31. ožujak 1340. – 1353. Umro zajedno s djecom u epidemiji kuge
Ivan II. Ivan I. 1353. – 13. studeni 1359.
Dimitrije Donski Ivan II. 13. studeni 1359. – 19. svibanj 1389 . Pobjedio je Mongole u bitci na Donu. Promjenio zakon naslijeđivanja
Vasilije I. Dimitrije Donski 19. svibanj 1389 . – veljača 1425. Protivno zakonu Dimitrija Donskog postavio sina za nasljednika.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1425. – 1433. Protivno zakonu kao maloljetnik je u dvorskoj zavjeri postao vladar.
Juraj (II). Vasilije I. 1433 . – srpanj 1434. Izvršio državni udar. Inače zakoniti naslijednik Vasilija I.
Vasilije (III). Juraj (II). srpanj 1434prosinac 1434. izdan od brata Dimitrije (II)., Šemjaka.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1434. – 1446. Ukinuo zakon Dimitrija Donskog i vratio prvenstvo sinova nad braćom.
Dimitrije (II)., Šemjaka Juraj (II). 1446. – 1448. Oslijepio Vasilija II.. Niti on niti njegov otac i brat se ne nalaze u službenom popisu ruskih vladara.
Vasilije II., Slijepi Vasilije I. 1448. – 27. ožujka 1462. Slijep se vratio na vlast u narodnoj buni.
Ivan III., Veliki Vasilije II., Slijepi. 27. ožujka 1462. – 27. listopad 1505. Oženio Sofiju Paleolog. Nastanak mita trećeg Rima.
Vasilije III. Ivan III., Veliki 27. listopad 1505. – 3. prosinac 1533 . Postao otac prvi put tri godine prije smrti.
Ivan IV. Grozni Vasilije III. 3. prosinac 1533 . – 16. siječnja 1547. Postao car
Simeon Bekbulatovič Šah Ali, kan Kasimovskog kanata 1574 . – 1576. Postavljen od Ivan IV. Grozni . Abdicirao kada je on to zatražio.
Knez Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Carevi RusijeUredi

Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Carevi Rusije
Ivan IV. Grozni Vasilije III. 16. siječnja 1547.. – 18. ožujak 1584. otrovan
Fjodor I. Zvonar Ivan IV. Grozni 18. ožujak 1584. – 7. siječanj 1598. Cijela vladavina je bila pod regenstvom Borisa Godunova.
Boris Godunov 21. veljača 1598. – 13. travanj 1605. Izabrao ga je parlament nakon izumruća prethodne dinastije
Fjodor II. Boris Godunov 13. travanj 1605. – 1. srpanj 1605. Napravio vlastitom rukom kartu Rusije.
Lažni Dimitrije 1. srpanj 1605. – 17. svibanj 1606. Predstavljao se kao princ Dimitrije sin Ivana IV.
Vasilije IV., Šujski Ivan Šujski 19. svibanj 1606 . – 17. srpanj 1610. Oboren odlukom bojara. Umro u poljskom zarobljeništvu.
Vladislav IV., kralj Poljske Žigmund III. Vasa, kralj Poljske rujan 1610. – rujan 1612. Oboren narodnom bunom protiv poljske okupacije.
Mihajlo I. Romanov patrijarh Filaret 21. veljača 1613 . – 13. srpanj 1645. Izabran od parlamenta
Aleksej I. Mihajlo I. Romanov 13. srpanj 1645. – 26. siječanj 1676. Uništio je Poljskoj status velesile
Fjodor III. Aleksej I. 26. siječanj 16767. svibanj 1682 Bio je invalid od rođenja.
Petar Veliki Aleksej I. 7. svibanj 1682. – 20. siječanj 1721. Uzurpirao vlast starijeg brata Ivana V.
Ivan V. Aleksej I. 31. svibanj 1682. – 8. veljača 1696. Invalid od rođenja. Regent mu je bila sestra Sofija.
Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Carevi cijele RusijeUredi

Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Carevi Rusije
Petar Veliki Aleksej I. 20. siječanj 1721. – 8. veljača 1725. Okrunio se za cara cijele Rusije ( Imperatora ).
Katarina I. kmet Samuilo Skavronski 8. veljača 1725. – 17. svibanj 1727. Dvorskim pučem uzurpirala vlast od Petar II.
Petar II. prijestolonasljednik Aleksej 17. svibanj 1727.– 29. siječanj 1730. Umro na dan vjenčanja.
Ana Ivan V. 6. veljača 1730. – 28. listopad 1740. Nakon dugotrajnih dvorskih dogovora izabrana za cara
Ivan VI. princ Anton Ulrih vojvoda Brunswick-Luneburga 28. listopad 1740.– 6. prosinac 1741. Ana ga je kao pranećaka proglasila nasljednikom.
Elizabeta Petar Veliki 6. prosinac 1741. – 5. siječanj 1762. Izvršila državni udar uz francusku financijsku pomoć
Petar III. Karl Fridrih vojvoda od Holsteina. 5. siječanj 1762. – 28. lipanj 1762. Nećak od Elizabete
Katarina Velika Kristijan August knez od Anhalt-Zerbst 28. lipanj 1762. – 6. studeni 1796. Naredila ubojstvo zbačenih careva Petra III. i Ivana VI.
Pavle Petar III. 6. studeni 1796. – 23. ožujak 1801. Ubijen u atentatu organiziranom od Britanskog ( Hanoverskog ) generala u Ruskoj službi.
Aleksandar I. Pavle 23. ožujak 1801. – 1. prosinac 1825 Njegova smrt izaziva dvorsku zavjeru.
Konstantin I. Pavle 9. prosinac 1825. – 25. prosinac 1825. Oboren od brata.
Nikola I. Pavle 25. prosinac 1825. – 2. ožujak 1855. Njegovo stupanje na prijestolje u zavjeri dovodi do dekabristovske pobune.
Aleksandar II. Nikola I. 2. ožujak 1855. – 13. ožujak 1881 Ubijen u atentatu organiziranom od boraca za slobodu Poljske
Aleksandar III. Aleksandar II. 13. ožujak 1881. – 1. studeni 1894.
Nikola II. Aleksandar III. 1. studeni 1894. – 15. ožujak 1917. Abdicirao u korist brata. Ubijen u Oktobarskoj revoluciji
Mihajlo II. Aleksandar III. 15. ožujak 1917.– 16. ožujak 1917. Postavio uvjete za prihvaćanje krune. Uvjeti su bili odbijeni, a on ubijen u Oktobarskoj revoluciji
Car Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Premijeri privremene vladeUredi

Premijer Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Premijeri privremene vlade
knez Grigorij Lavov Jevgenij Lavov, direktni potomak Rurjikovič kneževa Jaroslava. 16. ožujak 1917. – 7. srpanj 1917. Izgubio je vlast zbog ustavnog pitanja Ukrajine
Aleksandar Kerenski Fjodor Kerenski 7. srpanj 1917. – 8. studeni 1917. Oboren u Oktobarskoj revoluciji
Premijer Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Predsjednik Sovjeta narodnih komesara RusijeUredi

Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije
Vladimir Lenjin Ilija Uljanov 8. studeni 1917. – 30. prosinac 1922. Nastanak Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika
Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke

Za daljnji popis vladara Rusije između 1923. i 1991. godine treba otići na stranicu Vođe Sovjetskog Saveza

Predsjednik RusijeUredi

Predsjednik Otac Vrijeme Vladanja Bilješke
Predsjednik Rusije
Boris Jeljcin Nikola Jeljcin 25. prosinac 1991. – 31. prosinac 1999. Napustio položaj da ga preda odabranom nasljedniku.
Vladimir Putin Vladimir Putin 31. prosinac 1999. – aktualni predsjednik.
Predsjednik Otac Vrijeme vladanja Bilješke