Pásztó
Pásztó čita se Pasto je grad na sjeveru Mađarske od 9,312 stanovnika[1], koji administrativno podpada pod Županiju Nógrád.
Pásztó
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°55′N 19°41′E / 47.917°N 19.683°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| Županija | Nógrád | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Gábor Dömsödi | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 72.6 km²[1] | ||
| Stanovništvo (2015.) | |||
| - Urbano područje | 9,312[1] | ||
| - Urbana gustoća | 128.3 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 3060 | ||
| Pozivni broj | 032 | ||
| Službene stranice www.paszto.hu | |||
| Karta | |||
  Pásztó | |||
Geografske karakteristike uredi
Pásztó leži u brdima Mátre duž lijeve obale rijeke Zagyve, udaljen 28 km južno od županijskog centra Salgótarjána.
Historija uredi
Historija mjesta usko je vezena uz cistercitski samostan, koji je 1190. osnovao kralj Bela III.. On je razoren za mongolske provale, ali je obnovljen u 13. vijeku.
Od 1298. Pásztó ima status trgovišta, a nakon toga je 1407. poveljom kralja Sigismunda dobio i status grada
Njegov razvoj zaustavljen je za austrijsko-turskih ratova, kad su mu se stanovnici razbježali, pa je za više od sto godina bio nenaseljen. Nanovo je naseljaven tokom 17. vijeka. Samostan su obnovili u baroknom stilu cistercitski redovnici pristigli iz Slovačke - 1715.
Željeznica je stigla do mjesta 1867., ali se unatoč tome nije industrijski razvio. Nakon administrativne reforme provedene 1871. izgubio je status grada, koji mu je vraćen tek 1984.
Pobratimski gradovi uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Nógrád” (engleski). City population. Pristupljeno 11. 06. 2016.
