Montana
Zastava savezne države Montana Grb savezne države Montana
Nadimak: Treasure State, Big Sky Country
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Montana
Glavni grad Helena
Najveći grad Billings
Guverner Steve Bullock
Službeni jezik engleski
Površina 381.156 km²
 - Kopno - km²
 - Voda - km²
Stanovništvo (2000.)
 - Broj 902.195
 - Gustoća 2,9//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - Datum 8. novembar 1889
 - Poredak 41.
Vremenska zona Mountain: UTC-7/DST-6
Zemljopisna širina 44°26' N - 49° N
Zemljopisna dužina 104°2' W - 116°2' W
Širina 410 km
Dužina 1015 km
Visina
 - Najviša 3901 m
 - Najniža 549 m
Kratice
 - Poštanska MT
 - ISO 3166-2 US-MT
Internet stranica [http://www.state.mt.us/ www.state.mt.us]

Montana je američka savezna država na sjeverozapadu zemlje, u području Stjenovitih planina. Glavni grad Montane je Helena, a najveći Biligins sa 80 000 stanovnika.

Montana ima nekoliko nadimaka, kao i ostale američke države ali nijedan nije službeni,[1] oni su: Zemlja riznica (The Treasure State), Zemlja velikog neba (Big Sky Country), Zemlja sjajnih planina (Land of the Shining Mountains) i najnoviji Posljednje dobro mjesto (The Last Best Place).

Geografija uredi

 
Karta Montane

Sa svojih 376.978 km², država Montana je četvrta po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama, iza Aljaske, Teksasa i Kalifornije. Ali sa svega 820 000 stanovnika Montana je tek 44 u državi, jedna od tri najmanje naseljenih, 3% stanovnika su Indijanci; Flathead, Blackfoot, Crow, Šajeni, Assiniboin i Kutenai). Sa sjevera Montana graniči sa Kanadom, sa kojom ima 877 km dugu granicu, sa tri kanadske provincije; Britanskom Kolumbijom, Albertom i Saskatchewanom. Sa istoka Montana graniči sa Sjevernom Dakotom i manjim dijelom sa Južnom Dakotom, sa juga graniči sa Wyomingom i vrlo malim dijelom sa Idahom, sa kojim dijeli granicu na zapadu.

Reljef Montane je uglavnom planinski, osobito na zapadu države. Klima je kontinentalna i planinska.

U sjeveroistočnom dijelu Montane nalazi se brana Fort Peck Dam na rijeci Missouri, jedna od najvećih na svijetu. Na teritoriju Montane prostire se manjim dijelom i Nacionalni park Yellowstone (većim dijelom u Idaho i manjim u Wyomingu).

Historija uredi

Prvi Evropljani koji su istražili teritorij Montane bili su Francuzi, ekspediciju koja je tražila prolaz prema Tihom oceanu 1742, vodio je posljednji veliki francuski istraživač Amerike Pierre Gaultier de Varennes de la Vèrendrye. Nakon tog je Montana bio teritorij po kojem su se uglavnom kretali traperi i trgovci koji su za kompanije North West Company i American Fur Company kupovali krzna od lokalnih indijanska plemena. Amerikanci su kupili 1803. francusku Louisianu, praktički sav američki srednji zapad. I ubrzo nakon toga 1805., poslali ekspediciju koju su vodili Clarks i Lewis da istraži krajnje zapadne granice novih teritorija, ekspedicija je istražila i teritorij Montane na svom putu do Pacifika. Nakon tog je u Montani otkriven bakar i zlato (1850-1860) te je Montana 26. maja 1864. proglašena teritorijem Sjedinjenih Američkih Država. U Montanu su pohrlili avanturisti i ljudi izvan zakona. Montana je bila poprište velikih ratova sa indijancima, tu se odigrala Bitka na Little Bighornu 1876 u kojoj su udružena indijanska plemena Sijuksi, Arapaho i Šajeni pod vodstvom poglavice Bika Koji Sjedi pobjedili američki konjanički puk general a Custera. Borbe sa ratobornim indijancima Montane trajale su sve do 1877. kad su bili prisiljeni položiti oružje i iseliti se u rezervate.

Željeznica je došla do Montane nakon 1880, - Northern Pacific Railroad (1883) iz Minneapolisa, a njihov veliki rival Union Pacific Railroad (1881) iz Denvera. Preko Montane išle su pruge na zapadnu obalu (Great Northern Railroad) koje su dovršene 1889 . U to vrijeme Montana je bila rudarska zemlja sa rudarskim centrima Billings i Havre. Montana je postala punopravna 41 američka savezna država 8. novembra 1889. u paketu sa Sjevernom Dakotom, Južnom Dakotom i Washingtonom.

 
Planina Pompey's Pillar (Popejev stup)
 
Jezero St. Mary u Nacionalnom parku Glacier

Okruzi i gradovi uredi

Država Montana administrativno je podjeljena na 56 okruga (counties).

Countiji Montane po popisu stanovništva iz 2009.[2]
Redno mjesto County Stanovnika   Redno mjesto County Population
1 Yellowstone County 144,797 29 Valley County 6,771
2 Missoula County 108,623 30 Blaine County 6,485
3 Gallatin County 90,343 31 Teton County 6,088
4 Flathead County 89,624 32 Pondera County 5,814
5 Cascade County 82,178 33 Chouteau County 5,167
6 Lewis and Clark County 61,942 34 Toole County 5,151
7 Ravalli County 40,431 35 Broadwater County 4,793
8 Silver Bow County 32,949 36 Musselshell County 4,600
9 Lake County 28,605 37 Phillips County 3,944
10 Lincoln County 18,717 38 Mineral County 3,833
11 Hill County 16,632 39 Sweet Grass County 3,667
12 Park County 15,941 40 Sheridan County 3,243
13 Glacier County 13,550 41 Granite County 2,879
14 Big Horn County 13,015 42 Fallon County 2,725
15 Jefferson County 11,470 43 Judith Basin County 2,051
16 Fergus County 11,208 44 Wheatland County 2,044
17 Custer County 11,189 45 Meagher County 1,908
18 Sanders County 11,098 46 Liberty County 1,748
19 Roosevelt County 10,303 47 Daniels County 1,703
20 Carbon County 9,756 48 Powder River County 1,664
21 Richland County 9,313 49 McCone County 1,624
22 Rosebud County 9,258 50 Carter County 1,202
23 Beaverhead County 8,976 51 Garfield County 1,173
24 Deer Lodge County 8,792 52 Prairie County 1,108
25 Stillwater County 8,786 53 Golden Valley County 1,057
26 Dawson County 8,558 54 Wibaux County 897
27 Madison County 7,457 55 Treasure County 612
28 Powell County 7,089 56 Petroleum County 440

Najveći gradovi Montane su:

  • Helena
  • Kalispell
  • Missoula
  • Privreda uredi

    Montana je uglavnom - rudarsko-industrijsko-poljoprivredna država s dobro razvijenim turizmom. Montana ima velike rezerve; nafta, kameni ugljen, prirodni plin, srebro, zlato, cinka i drugih ruda. Montana ima dobro razvijenu preradu nafte, kemijska industrija, metalurgija, poljoprivredni strojevi. U poljoprivredi Montane glavni artikli su: pšenica, ječam, zob, šećerna repa, krumpir i velike stočarske farme, na kojima se velika stada krava slobodno uzgajaju. Montana je bogata šumama, koje su uglavnom četinarske tako da je razvijena i drvna industrija.

    Izvori uredi

    1. „Montana Code Annotated 2009 - Title 1, chapter 1, Part 5 "State Symbols – Official Designations"”. 6. oktobar 2010. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-12. Pristupljeno 2011-04-11. 
    2. „Table 1: Annual Estimates of the Population for Counties of Montana: April 1, 2000 to July 1, 2008”. 2008 Population Estimates. U.S. Census Bureau, Population Division. 03. 10. 2009.. Pristupljeno 09. 01. 2007. [mrtav link]

    Eksterni linkovi uredi