Lista vladara Rusije
Povijest Rusije i njenih nekdašnjih država se dijeli na dva potpuno odvojena razdoblja. Prvo je ono Kijevske države koje završava invazijom Mongola, a drugo počinje pretvaranjem Moskovskog kneževstva u Rusko carstvo. Još prije kraja Kijevskog doba u drugoj polovici XII. stoljeća dolazi do premještaja tamošnje prijestolnice u Vladimira za čiju titulu kao najprestižniju će ratovi Tvera i Moskve trajati sve od druge polovice XIII do XV. stoljeća kada novi neupitni gospodar postaje Moskva. Za podatke o vladarima Rusije tijekom razdoblja Kijeva treba pogledati stranicu Popis vladara Kijevske Rusije
Povijest svih tih kneževstva i kasnijeg Carstva je povijest stalnih dvorskih zavjera ili građanskih ratova za vlast. Samo uzimajući u obzir za rusku povijest mirna, zakonski dobro ustrojena naslijeđivanja krune tijekom doba Moskve i Ruskog carstva u razdoblju između XV i XX stoljeća nikada nije prošlo sto godina bez minimalno jedne uspješne, protuzakonite uzurpacije krune.
Knez | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
---|---|---|---|
Veliki kneževi Moskve | |||
Danijel | Aleksandar Nevski | 1263. – 5. ožujak 1303. | |
Juraj I. | Danijel | 5. ožujak 1303. – 2. studeni 1325. | Prvi veliki knez Moskve i Vladimira |
Ivan I., Vreća novca | Juraj I. | 2. studeni 1325. – 31. ožujak 1340. | Od njega Veliki knez Moskve je i Veliki knez Vladimira. |
Simeon Ponosni | Ivan I. | 31. ožujak 1340. – 1353. | Umro zajedno s djecom u epidemiji kuge |
Ivan II. | Ivan I. | 1353. – 13. studeni 1359. | |
Dimitrije Donski | Ivan II. | 13. studeni 1359. – 19. svibanj 1389 . | Pobjedio je Mongole u bitci na Donu. Promjenio zakon naslijeđivanja |
Vasilije I. | Dimitrije Donski | 19. svibanj 1389 . – veljača 1425. | Protivno zakonu Dimitrija Donskog postavio sina za nasljednika. |
Vasilije II., Slijepi | Vasilije I. | 1425. – 1433. | Protivno zakonu kao maloljetnik je u dvorskoj zavjeri postao vladar. |
Juraj (II). | Vasilije I. | 1433 . – srpanj 1434. | Izvršio državni udar. Inače zakoniti naslijednik Vasilija I. |
Vasilije (III). | Juraj (II). | srpanj 1434 – prosinac 1434. | izdan od brata Dimitrije (II)., Šemjaka. |
Vasilije II., Slijepi | Vasilije I. | 1434. – 1446. | Ukinuo zakon Dimitrija Donskog i vratio prvenstvo sinova nad braćom. |
Dimitrije (II)., Šemjaka | Juraj (II). | 1446. – 1448. | Oslijepio Vasilija II.. Niti on niti njegov otac i brat se ne nalaze u službenom popisu ruskih vladara. |
Vasilije II., Slijepi | Vasilije I. | 1448. – 27. ožujka 1462. | Slijep se vratio na vlast u narodnoj buni. |
Ivan III., Veliki | Vasilije II., Slijepi. | 27. ožujka 1462. – 27. listopad 1505. | Oženio Sofiju Paleolog. Nastanak mita trećeg Rima. |
Vasilije III. | Ivan III., Veliki | 27. listopad 1505. – 3. prosinac 1533 . | Postao otac prvi put tri godine prije smrti. |
Ivan IV. Grozni | Vasilije III. | 3. prosinac 1533 . – 16. siječnja 1547. | Postao car |
Simeon Bekbulatovič | Šah Ali, kan Kasimovskog kanata | 1574 . – 1576. | Postavljen od Ivan IV. Grozni . Abdicirao kada je on to zatražio. |
Knez | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
---|---|---|---|
Carevi Rusije | |||
Ivan IV. Grozni | Vasilije III. | 16. siječnja 1547.. – 18. ožujak 1584. | otrovan |
Fjodor I. Zvonar | Ivan IV. Grozni | 18. ožujak 1584. – 7. siječanj 1598. | Cijela vladavina je bila pod regenstvom Borisa Godunova. |
Boris Godunov | 21. veljača 1598. – 13. travanj 1605. | Izabrao ga je parlament nakon izumruća prethodne dinastije | |
Fjodor II. | Boris Godunov | 13. travanj 1605. – 1. srpanj 1605. | Napravio vlastitom rukom kartu Rusije. |
Lažni Dimitrije | 1. srpanj 1605. – 17. svibanj 1606. | Predstavljao se kao princ Dimitrije sin Ivana IV. | |
Vasilije IV., Šujski | Ivan Šujski | 19. svibanj 1606 . – 17. srpanj 1610. | Oboren odlukom bojara. Umro u poljskom zarobljeništvu. |
Vladislav IV., kralj Poljske | Žigmund III. Vasa, kralj Poljske | rujan 1610. – rujan 1612. | Oboren narodnom bunom protiv poljske okupacije. |
Mihajlo I. Romanov | patrijarh Filaret | 21. veljača 1613 . – 13. srpanj 1645. | Izabran od parlamenta |
Aleksej I. | Mihajlo I. Romanov | 13. srpanj 1645. – 26. siječanj 1676. | Uništio je Poljskoj status velesile |
Fjodor III. | Aleksej I. | 26. siječanj 1676 – 7. svibanj 1682 | Bio je invalid od rođenja. |
Petar Veliki | Aleksej I. | 7. svibanj 1682. – 20. siječanj 1721. | Uzurpirao vlast starijeg brata Ivana V. |
Ivan V. | Aleksej I. | 31. svibanj 1682. – 8. veljača 1696. | Invalid od rođenja. Regent mu je bila sestra Sofija. |
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
---|---|---|---|
Carevi Rusije | |||
Petar Veliki | Aleksej I. | 20. siječanj 1721. – 8. veljača 1725. | Okrunio se za cara cijele Rusije ( Imperatora ). |
Katarina I. | kmet Samuilo Skavronski | 8. veljača 1725. – 17. svibanj 1727. | Dvorskim pučem uzurpirala vlast od Petar II. |
Petar II. | prijestolonasljednik Aleksej | 17. svibanj 1727.– 29. siječanj 1730. | Umro na dan vjenčanja. |
Ana | Ivan V. | 6. veljača 1730. – 28. listopad 1740. | Nakon dugotrajnih dvorskih dogovora izabrana za cara |
Ivan VI. | princ Anton Ulrih vojvoda Brunswick-Luneburga | 28. listopad 1740.– 6. prosinac 1741. | Ana ga je kao pranećaka proglasila nasljednikom. |
Elizabeta | Petar Veliki | 6. prosinac 1741. – 5. siječanj 1762. | Izvršila državni udar uz francusku financijsku pomoć |
Petar III. | Karl Fridrih vojvoda od Holsteina. | 5. siječanj 1762. – 28. lipanj 1762. | Nećak od Elizabete |
Katarina Velika | Kristijan August knez od Anhalt-Zerbst | 28. lipanj 1762. – 6. studeni 1796. | Naredila ubojstvo zbačenih careva Petra III. i Ivana VI. |
Pavle | Petar III. | 6. studeni 1796. – 23. ožujak 1801. | Ubijen u atentatu organiziranom od Britanskog ( Hanoverskog ) generala u Ruskoj službi. |
Aleksandar I. | Pavle | 23. ožujak 1801. – 1. prosinac 1825 | Njegova smrt izaziva dvorsku zavjeru. |
Konstantin I. | Pavle | 9. prosinac 1825. – 25. prosinac 1825. | Oboren od brata. |
Nikola I. | Pavle | 25. prosinac 1825. – 2. ožujak 1855. | Njegovo stupanje na prijestolje u zavjeri dovodi do dekabristovske pobune. |
Aleksandar II. | Nikola I. | 2. ožujak 1855. – 13. ožujak 1881 | Ubijen u atentatu organiziranom od boraca za slobodu Poljske |
Aleksandar III. | Aleksandar II. | 13. ožujak 1881. – 1. studeni 1894. | |
Nikola II. | Aleksandar III. | 1. studeni 1894. – 15. ožujak 1917. | Abdicirao u korist brata. Ubijen u Oktobarskoj revoluciji |
Mihajlo II. | Aleksandar III. | 15. ožujak 1917.– 16. ožujak 1917. | Postavio uvjete za prihvaćanje krune. Uvjeti su bili odbijeni, a on ubijen u Oktobarskoj revoluciji |
Car | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Premijeri privremene vlade
urediPremijer | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
---|---|---|---|
Premijeri privremene vlade | |||
knez Grigorij Lavov | Jevgenij Lavov, direktni potomak Rurjikovič kneževa Jaroslava. | 16. ožujak 1917. – 7. srpanj 1917. | Izgubio je vlast zbog ustavnog pitanja Ukrajine |
Aleksandar Kerenski | Fjodor Kerenski | 7. srpanj 1917. – 8. studeni 1917. | Oboren u Oktobarskoj revoluciji |
Premijer | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije
urediPredsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
---|---|---|---|
Predsjednik Sovjeta narodnih komesara Rusije | |||
Vladimir Lenjin | Ilija Uljanov | 8. studeni 1917. – 30. prosinac 1922. | Nastanak Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika |
Predsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
Za daljnji popis vladara Rusije između 1923. i 1991. godine treba otići na stranicu Vođe Sovjetskog Saveza
Predsjednik Rusije
urediPredsjednik | Otac | Vrijeme Vladanja | Bilješke |
---|---|---|---|
Predsjednik Rusije | |||
Boris Jeljcin | Nikola Jeljcin | 25. prosinac 1991. – 31. prosinac 1999. | Napustio položaj da ga preda odabranom nasljedniku. |
Vladimir Putin | Vladimir Putin | 31. prosinac 1999. – aktualni predsjednik. | |
Predsjednik | Otac | Vrijeme vladanja | Bilješke |