Koledž od latinskog: collegium je obrazovna ustanova karakteristična za anglosaksonske zemlje.

Koledž
Collegium
Koledž - Nassau Univerziteta Princeton
Koledž - Nassau Univerziteta Princeton
Koledž - Nassau Univerziteta Princeton

Oni su često samostalni ali isto tako i samo dio univerziteta.[1]Koledži su koji put srednjoškolske ustanove (nešto slično gimnazijama), takvih privatnih škola sa internatima ima po Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi.[2] Primjeri za to su engleski koledži Winchester i Eton koji datiraju iz 14. vijeka.[1] Ali se tako zovu i pojedini univerzitetski odjeli, gdje studenti stanuju i uče.[2]

Američki koledži su većinom visoke škole, koje školuju polaznike stare od 17 do 21 godine.[2]

Historija i karakteristike uredi

U rimskom pravu - kolegij (collegium) je naziv za skup osoba povezanih zajedničkim funkcijama. Taj naziv koristile su i mnoge srednjovjekovne institucije pa se tako zvalo tijelo koje je biralo cara Svetog Rimskog Carstva.[1]

U srednjovjekovnom Bolonjskom univerzitetu nastavnički zbor i zgrada u kojoj su živjeli zvao se collegium (koledž) a zbor studenata universitas, iako su već tada neki studenti živjeli u koledžu.[1] U većini univerziteta kasnog srednjeg vijeka koledž je značio posebno opremljen dom za studente, obično kandidate za bakalaureat, ali i za više akademske stupnjeve.[1] Koledži su se osobito širili po univerzitetima u Parizu i po univerzitetima u Oxfordu i Cambridgu, svaki od njih imao je koledže. Tokom 13. vijeka naročito su se isticali u pariški koledž Sorbonne, oxfordski Merton i Peterhouse u Cambridgeu. Negdje oko 1500. studenti su počeli živjeti izvan koledža. Po koledžima su ostale biblioteke, laboratoriji i nastavnički kabineti u kojima su oni mogli pripremiti studente za ispite.[1]

Koledž Trinity i Univerzitet u Dublinu osnovani su gotovo istovremeno 1591., oni su zadugo ostali jedine takve ustanove u Irskoj.[1]

U razdoblju od 1539. - 1773 jezuiti su podigli puno koledža po katoličkim zemljama i kolonijama.[1]

Za vrijeme francuske revolucije i napoleonove vlasti, koledži su nestali iz Pariza i ostatka kontinentalne Evrope, ali su zadržali svoju funkciju u Oxfordu i Cambridgeu, iako je i tu rastao trend da dijele nastavnike i resurse između sebe ali i sa ostalim univerzitetima. Istovremeno su osnivani po Švedskoj i Španjolskoj koje su na taj način željele unaprijediti svoje obrazovanje, korištenjem metoda tog starijeg obrazovnog modela.[1]

U post-napoleonskoj Francuskoj općine su osnivale koledže tamo gdje liceji centralne vlade nisu bili dostupni.[1]

Ideja da je koledž najbolji model za univerzitetsku nastavu bila je osobito snažna u britanskom obrazovnom sistemu tokom 19. vijeka. U Londonu su 1820-ih osnovana dva koledža, ali kad je 1836. osnovan Londonski univerzitet, koji se počeo granati na vrlo udaljene koledže, koji su ostali povezani s tim univerzitetom, ta ideja počela je gubiti svoj sjaj. Naročito nakon što je 1837. osnovan Univerzitet u Durhamu, podignut po oxfordskom modelu kampusa sa nekoliko koledža za boravak i nastavu, koji se kasnije počeo granati na partnerske koledže, kojekuda pa i po britanskim kolonijama.[1]

Irski katolici osnivali su univerzitetske koledže po Irskoj počevši od polovine 19. vijeka, njihovi polaznici stjecali su akademske diplome po modelu koji je formirao Irski nacionalni univerzitet, osnovan 1908.[1] Istovremeno engleski univerziteti osnivani nakon 1879. koje često kolokvijalno zovu univerziteti crvene cigle, više nisu imali koledže, za razliku od toga škotski Univerzitet St. Andrews sastoji se od dva koledža.[1]

Sjedinjene Američke Države uredi

U Sjedinjenim Američkim Državama koledž se može se odnositi na četverogodišnje ustanove visokog obrazovanja, u kojima se dobija diploma bakalaureata, ali se može odnositi i na dvogodišnju školu (junior ili community college) u kojima se dobija diploma suradnika.[1]

Četverogodišnji koledži uobičajeno imaju naglasak na opće obrazovanje, a ne na neko specijalizirano tehničko i stručno usavršavanje. Oni mogu biti samostalni kao privatno vlasništvo, ali i filijale privatnih ili državnih univerziteta. Takve koledže - univerzitetske filijale, na kojima se stječe diploma ili profesionalni stupanj, uobičajeno se naziva koledž ili škola, ali i fakultet (Graduate School). Koledžima se nazivaju i državni učiteljski i poljoprivredni fakulteti.[1]

Ali se naziv "koledž" često odnosi i na zanatske škole koje obrazuju frizere, automehaničare, tajnice i slična zanimanja.[1]

Sjedinjene Američke Države imale su 1783. devet koledža, koji su još ranije imali status visokih škola (na njima se mogla dobiti diploma bakalaureata, pa su ih ponekad neformalno zvali i univerziteti. Nakon stjecanja nezavisnosti, pojedine države osnovale su univerzitete nalik na prijašnje koledže, u to vrijeme osnivali su se brojni nastavnički i poljoprivredni koledži. Prvi američki univerzitet podijeljen na koledže, sa različitim stupnjem obrazovanja - Cornell, osnovan je 1868. u Ithaci, Država New York. Prekretnica je bila 1876. kad je osnovan Univerzitet Johns Hopkins, koji je administrativno podijeljen na dodiplomski koledž i fakultet. Nakon tog su brojni državni i privatni univerziteti stali oponašali taj model, pa tako i Yale, Harvard i brojni drugi univerziteti.[1]

Koledži po ostalim zemljama uredi

Atlanske kanadske provincije i Ontario imale su koledže od kraja 18. vijek, ali većina kanadskih koledža engleskog govornog područja, su samo filijale univerziteta.[1] Koledži osnovani u južnoafričkoj Provinciji Rt dobre nade tokom 19. vijeka, većinom su kasnije postali univerziteti.[1] Po bivšim britanskim afričkim kolonijama, postojali su uglavnom samo koledži, sve do njihovog osamostaljenja, ali se odtad uglavnom osnivaju univerziteti po uzoru na londonski univerzitet.[1]

Po Australiji su tokom 19. vijeka osnivani univerziteti, ali bez koledža, ali postoje koledži koji školuju nastavnike i oni koji su u rangu viših škola, na kojima se stječe diploma bakalaureata. Na Novom Zelandu je jedini koledž osim nastavničkog kampus povezan sa univerzitetom.

Francuski College de France je fakultet koji sa svojim prethodnicima datira iz 1518. ali on ne nudi studij po stupnjevima. Po Quebecu se koledži nazivaju - collèges classiques, to su visoke škole povezane sa univerzitetima. Koledža ima i po Njemačkoj pod imenom - kollegien, to su obrazovne institucije koje nude tehničko obrazovanje.[1]

Povezano uredi

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 College (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 23. 03. 2015. 
  2. 2,0 2,1 2,2 koledž (hrvatski). Hrvatski jezički portal - Novi liber. Pristupljeno 23. 03. 2015. 

Vanjske veze uredi