Baja

Baja
	Centar grada (Trg sv.Trojstva)Centar grada (Trg sv.Trojstva)
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 46°10′N 18°58′E / 46.167°N 18.967°E
Država	Mađarska
Županija	Bács-Kiskun
	Vlast
- gradonačelnik	Róbert Zsigó
	Površina
- Urbano područje	177.92 km²
Visina	95
	Stanovništvo (2015.)
- Urbano područje	35,718
- Urbana gustoća	200.8 stan./km²
Vremenska zona	UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj	6500
Pozivni broj	079
	Službene stranice; www.bajavaros
Karta
	Baja

Za ostala značenja, vidi Baja (razvrstavanje).

Baja (njemački: Frankenstadt) je grad na jugu Mađarske od 35,718 stanovnika.^[1]

Baja je drugi po veličini grad u Županiji Bács-Kiskun (pod koju administrativno podpada) nakon Kecskeméta.

Danas je poznat kao nekadašnja bunjevačka metropola i centar kratkotrajne (14-21. august 1921.) Srpsko-mađarske republike Baranja-Baja ^[2]

Geografske karakteristike

Baja leži 160 km južno od Budimpešte, duž lijeve obale Dunava, točnije njegova mrtva rukavca Sugovice.^[3]

Etimologija

Baja je riječ turskog porijekla i znači - bik, mjesto se inače na latinskom zove Francillo (što bi značilo franačko), slično se zove i na njemačkom - Frankenstadt.

Historija

Baja je nastala negdje tokom 14. vijeka - a status grada stekla je 1696.^[4]

Krajem 17. vijeka (točnije 1687.) u mjesto i okolicu se doselilo puno stanovnika, prebjega iz Hercegovine - danas poznatih kao Bunjevci, koje su tad zvali Dalmatinci.^[5] Bunjevci su bili većinsko stanovništvo mjesta sve tamo do kraja 18. vijeka, kad se doselilo i dosta Srba i Njemaca uz lokalne Mađare.

Znamenitosti

Najveća znamenitost grada je barokna vijećnica na trgu sv. Trojstva (Szentháromság). To je inače bio dvorac porodice Glasalković, - najvećih feudalaca toga kraja, koji im je oduzet 1862. i nešto kasnije 1896. preuređen u neorenesansnom stilu.^[3]

Dvije od tri srpske crkve, još uvijek postoje, uključujući najstariju posvećenu sv. Nikoli, koja je preuređena u kasnobaroknom stilu 1779.^[3]

Galerija

Crkva franjevačkog samostana
Muzej Istvána Türra
Trg Kálmána Tótha
Vijećnica

Poznati sugrađani

Lázár Mészáros, ministar rata 1848.
Kálmán Tóth, mađarski pjesnik 19. vijeka
István Türr, revolucionar - Garibaldijev general
Radovan Jelašić, guverneri NBS
Luka Čilić, hrvatski književnik - franjevac
Joakim Vujić, književnik, pionir srpskog teatra
Pavel Đurković, srpski slikar 19. vijeka
Jovan Pačić, srpski pjesnik i prevodioc

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Hungary: Bács-Kiskun” (engleski). City population. Pristupljeno 26. 04. 2016.
↑ „Hungary” (engleski). World Statesmen. Pristupljeno 26. 04. 2016.
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 „Baja” (engleski). Tourinform-Baja. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 26. 04. 2016.
↑ „Baja, Hungary” (engleski). rediff. Pristupljeno 26. 04. 2016. ^{[mrtav link]}
↑ „Bunjevački Hrvati u Mađarskoj” (hrvatski). Hrvatska riječ. Arhivirano iz originala na datum 2011-04-05. Pristupljeno 26. 04. 2016.

Vanjske veze

Službene stranice Baje (hu)

[mam-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Hungary: Bács-Kiskun” (engleski). City population. Pristupljeno 26. 04. 2016.

[rep-2] „Hungary” (engleski). World Statesmen. Pristupljeno 26. 04. 2016.

[brit-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 „Baja” (engleski). Tourinform-Baja. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-07. Pristupljeno 26. 04. 2016.

[unu-4] „Baja, Hungary” (engleski). rediff. Pristupljeno 26. 04. 2016. ^{[mrtav link]}

[bun-5] „Bunjevački Hrvati u Mađarskoj” (hrvatski). Hrvatska riječ. Arhivirano iz originala na datum 2011-04-05. Pristupljeno 26. 04. 2016.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]