Otvori glavni meni
Slatina

Zeljeznicka postaja u Slatini.JPG
Željeznička postaja u Slatini

Osnovni podaci
Gradonačelnik Ivan Roštaš
Županija Virovitičko-podravska
Stanovništvo
Stanovništvo () 14.819
Geografija
Koordinate 45°42′N 17°43′E / 45.70°N 17.71°E / 45.70; 17.71
Slatina is located in Hrvatske
Slatina
Slatina
Slatina (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 42′ 00" SGŠ, 17° 42′ 36" IGD

Slatina je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Virovitičko-podravskoj županiji. U prošlosti je bila poznat pod nazivom Podravska Slatina.

Sadržaj/Садржај

GeografijaUredi

Slatinska regija smjestila se u istočnoj polovini Virovitičko-podravske županije. To je prostor bivše općine Podravska Slatina, čija je površina 781 površinskih kilometara. Suvremenom administrativno - teritorijalnom podjelom, na istom prostoru ustrojeno je pet općina: Sopje, Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica i Voćin, te gradsko područje Slatina.[1] Ozemlje je prirodno omeđeno na sjeveru rijekom Dravom, na jugu grebenima Papuka (954 m) i Krndije (792 m). Široko je otvorena prema bilogorskoj Podravini na zapadu i istočnoj hrvatskoj ravnici na istoku, što joj daje obilježje prijelaznog prostora u prirodnom smislu.

Posebnost ovog dijela Podravine je izrazita prirodna zonalnost, koja se odrazila na gospodarsko vrednovanje kraja i ulogu Slatine.Klimatski prostor se nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gotovo na "pola puta" dinamičnih zona kruženja hladnih polarnih i toplih tropskih zračnih masa. Posljedica su veoma česte i intenzivne promjene vremena. Prosječna godišnja temperatura zraka (za razdoblje od 1972.-1981. godine) iznosi 10,9 C. U zimskim mjesecima: prosinac, siječanj i veljača zabilježene su srednje minimalne temperature - 13,4 C. Ljeta mogu biti vrlo topla, naročito srpanj i kolovoz, sa srednjim središnjim temperaturama od 33,9 C.

Nekad veliki kompleksi "slavonskih šuma" danas su u nizinskom kraju svedeni na "oaze" u agrarnom krajoliku. Prostorno i količinski prevladava hrast lužnjak, jasen, grab, brijest, lipa, dok su uz rijeke i kanale topola, joha, vrba i dr. Gradskom području Slatina pripojena su slijedeća naselja: Bakić, Bistrica, Donji Meljani, Golenić, Ivanbrijeg, Kozice, Lukavac, Medinci, Novi Senkovac, Radosavci, Sladojevci, Sladojevački Lug i Gornji Miholjac. Time površina gradskog područja iznosi 156 površinskih kilometara. Slatina, po mnogim svojim osobinama, ima ulogu središnjeg naselja regije. Posebnim Zakonom Sabora Republike Hrvatske dobila je 1992. godine status grada.

StanovništvoUredi

UpravaUredi

  • Gradonačelnik Ivan Roštaš, prof.
  • Prethodni gradonačelnik je bila gđa Ksenija Mihaljić Plantak

PovijestUredi

GospodarstvoUredi

Slavni ljudiUredi

  • Milko Kelemen (1924), kompozitor i jedan od utemeljivača hrvatske savremene muzike
  • Viktor Žmegač (1929), vodeće ime hrvatske germanistike i zagrebačke književnoteoretičarske škole
  • Goran Perkovac (1962), bivši hrvatski rukometni reprezentativac, osvajač zlatne medalje na OI u Atlanti, 1996.
  • Đorđe Lavrnić (1945), rukometni reprezentativac SFRJ, osvajač zlatne medalje na Olimpijadi 1972. u Minhenu
  • Mirko Jirsak (1909), pesnik, romanopisac i prevodilac
  • Ana Knežević (1945), rukometna reprezentativka SFRJ, osvajač dve srebrene medalje sa svetskih prvenstava 1965. u Nemačkoj i 1971. u Holandiji
  • Milorad Dokmanac (1958), reprezentativac SFRJ u rvanju (gr.-rim.) i osvajač više medalja sa prvenstava Hrvatske, SFRJ i Balkana
  • Dalibor Crnobrnja (1974) osvajac srebrne medalje sa svetskog prvenstva 1990 god

Spomenici i znamenitostiUredi

ObrazovanjeUredi

  • O.Š. Josipa Kozarca ( Prethodni naziv: Lazo Tihomirović Baja )
  • O.Š. Eugena Kumičića( Prethodni naziv: Grigor Vitez )
  • S.Š. Marka Marulića ( Prethodni naziv: Srednjoškolski centar P.Slatina, a potom S.C. Edvard Kardelj )
  • Osnovna Glazbena škola Slatina

KulturaUredi

Od 1995. godine u Slatini se održava Međunarodni glazbeni (muzički) festival "Dani Milka Kelemena".

SportUredi

IzvoriUredi

  1. Škiljan 2010, str. 8.

LiteraturaUredi

Vanjske vezeUredi