Miskolc
Miskolc (srpskohrvatski: Miškolc, ranije: Miškolac; slovački: Miškovec; njemački: Mischkolz) je grad na sjeveroistoku Mađarske od 159,554 stanovnika[1]
Miskolc
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 48°06′N 20°47′E / 48.100°N 20.783°E | |||
| Država |  Mađarska
| ||
| županija | Borsod-Abaúj-Zemplén | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Ákos Kriza | ||
| Površina | |||
| - Urbano područje | 236.67 km²[1] | ||
| Visina | 131 | ||
| Stanovništvo (2014.) | |||
| - Urbano područje | 159,554[1] | ||
| - Urbana gustoća | 674.2 stan./km²[1] | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 3500 – 3549 | ||
| Pozivni broj | 046 | ||
| Službene stranice www.miskolc | |||
| Karta | |||
  Miskolc | |||
Miskolc je administrativni centar Županije Borsod-Abaúj-Zemplén, veliki industrijski i univerzitetski centar i četvrti po veličini mađarski grad.
Geografske karakteristike uredi
Miskolc leži nedaleko od slovačke granice, udaljen od Budimpešte 145 km. On je važno željezničko i cestovno čvorište prema Slovačkoj, Ukrajini, Rumunjskoj i gradovima istočne Mađarske.[2]
Historija uredi
Miskolc se smjestio u kotlini Szinve, male pritoke rijeke Sajó, na istočnoj padini brda Avas, koje je dio masiva Bükk. Spilje po tom vapnenačkom masivu bile su naseljene još od prahistorije, Germanima, Sarmatima, Avarima.[2]
Nakon što su taj kraj u 10. vijeku zauzeli Ugari, centar te regije postalo je nalazište željezne rude Diósgyőr, uzvodno u kotlini Szinve. Diósgyőr je tokom 14. i 15. vijeka bio redovito ladanje ugarskih kraljeva, na ta vremena podsjeća njegov dvorac, koji je danas u ruševinama.[2]
I sam Miskolc je izrastao u bogat i značajan grad, a to se vidi po brojnim starim građevinama, od gotičke crkve sv. Stefana iz 13. vijeka, nacionalnog teatra, protestantske crkve do franjevačkog samostana sa crkvom.[2]
Teritorij Općine Miskolc proteže se nekoliko kilometara uzvodno po kotlini Szinve sve do granice sa Županijom Heves. Brojni novi stambeni kvartovi Miskolca leže upravo tu, kao Tapolca koja je danas poznata po termalnim izvorima i termalnom kupalištu u spilji otvorenom 1959.[2]
Privreda uredi
Miskolc je centar industrijske regije Borsod-Miskolc u kojoj se proizvodi cement, staklo, tekstil i brojni prehrambeni artikli, a tu se nalaze i brojna skladišta i hladnjače za poljoprivredne proizvode.[2] Za ekonomiju kraja značajno je i vinogradarstvo, kuriozum je da se vapnenačke spilje Avasa koriste kao odlični prirodni podrumi za skladištenje vina.[2]
Borsod je industrijska zona duž kotline rijeke Sajó u kojoj leži nekoliko važnih naselja, među ostalima i već spomenuti Diósgyőr, koji je od kraja 19. i početkom 20. vijeka, izrastao u centar teške industrije i spojio se sa Miskolcom. Njegova čeličana je nakon Drugog svjetskog rata modernizirana, pa je danas u stanju proizvoditi i teške alatne strojeve, pored čeličane, veliki pogon je i cementara. Kazincbarcika je potpuno novi satelitski grad, sa pogonima kemijske i metalne industrije, a puno manji Borsodnádasd mjesto u kom se proizvode limovi.[2]
