Navesti (rijeka)
Navesti (estonski: Navesti jõgi) je rijeka u sredini Estonije duga 100 km, najveća lijeva pritoke rijeke Pärnu.[1]
Navesti Navesti jõgi | |
---|---|
Lokacija | |
Kontinenti | Evropa |
Regije | Järva, Viljandi, Pärnu |
Države | Estonija |
Hidrografija | |
Izvor – aps. visina – koordinate | kod sela Imavere (Okrug Järva) 60.2 m 58°45′40.5″N 25°43′37.8″E |
Ušće – koordinate | kod sela Jõesuu u Pärnu 58°29′37.2″N 24°53′59.1″E |
Dužina | 100[1] km |
Pritoke | lijeve; Halliste, Räsna, Parika, Tääksi, Lõhavere, Arjadi desne; Retla, Räpu, Saarjõgi i Siberi |
Hidrologija | |
Protok – srednji | 27,9 [1] m³/s |
Sliv – površina | baltički 3000 [1] km² |
Ulijeva se u | Pärnu |
Hidrologija
urediNavesti izvire u sredini Estonije sjeverno od sela Imavere u Okrugu Järva. Od tamo teče prema zapadu duž sjeverozapadnog ruba doline Jezera Võrtsjärv, a nakon tog se spušta do zapadnoestonske nizine kod Võhme.[1]
Trinaest km prije ušća u Rijeku Pärnu kod selaa Jõesuu prima svoju najveću pritoku Halliste. Kako je njezin tok gotovo suprotan od rijeke Navesti, za visokog vodostaja dolazi do blokade i velikih poplava.[1]
Najveće lijeve pritoke pored Halliste (91,5 km su; Räsna (19 km), Parika (17 km), Tääksi (12 km), Lõhavere (18 km i potok Arjadi (16 km), a sa desne; Retla (18 km), Räpu (21 km), Saarjõgi (38 km) i potok Siberi (14 km).[1]
Porječje rijeke prostire se na površini od 3000 km² po okruzima; Järva, Viljandi i Pärnu, a to je 43,3% sliva Rijeke Pärnu, prosječni godišnji protok na ušću je 27,9 m³/s.[1]
Korito rijeke je danas velikim dijelom kanalizirano i produbljeno.[1]
U Kronici Henrika od Livonije iz 13. vijeka Navesti se zvao Pala, kasnije je pod njemačkim utjecajem to je postalo Pahle.[1]
Izvori
urediVanjske veze
uredi- Navesti jõgi (et)