Estonski jezik

Estonski jezik (estonski: eesti keel; [ˈeːsti ˈkeːl] ( poslušajte)) je uralski jezik iz porodice ugrofinskih jezika koji se govori u Estoniji. Estonski jezik službeni je jezik u Estoniji, a prema podacima iz 2012. godine kao materinji jezik govori ga oko 1,100,000 ljudi; 922,000 u Estoniji i oko 160,000 izvan nje.[2] Estonski jezik spada u skupinu južnih balto-finskih jezika te je drugi najrasprostranjeniji jezik iz porodice ugrofinskih jezika.

Estonski jezik
eesti keel
Udomaćenost Estonija
Etnicitet Estonci
Izvorni govornici
1,100,000 (2012.)
Dijalekti tartski, mulgi, võro, seto
latinica
Službeni status
Službeni jezik u
 Estonija
 Europska unija
Normira ga Institut za estonski jezik
Jezični kodovi
ISO 639-1 et
ISO 639-2 est
ISO 639-3 est
Glottolog esto1258[1]
Linguasphere 41-AAA-d
Idioma estonio.PNG
Historijski raspon:
Ovaj članak sadrži IPA fonetske simbole. Bez adekvatne softverske podrške, mogli biste vidjeti upitnike, kutijice ili druge simole umjesto Unicode znakova. Za vodič kroz IPA simbole, pogledajte Pomoć:IPA.

KarakteristikeUredi

Tipološki, estonski jezik predstavlja tranzicijsku formu između aglutinativnog i fuzijskog jezika. Raspored riječi u rečenici je subjekt-predikat-objekt.[3]

Estonski jezik ne poznaje gramatičke rodove, međutim poznaje čak četrnaest padeža: nominativ, genitiv, partitiv, ilativ, inesiv, elativ, alativ, adesiv, ablativ, tramalativ, terminativ, esiv, abesiv i komitativ. Imenice i pridjevi uvijek se skaću u broju. Estonski jezik također ne poznaje gramatički futur; za izražavanje budućih radnji koristi se prezent.[4]

Iako estonski jezik nije indoeuropski jezik kao i njemački jezik, zbog dugogodišnjeg kulturološkog utjecaja Nijemaca u Estoniji germanizmi su izrazito česti u estonskom jeziku; smatra se kako trećinu estonskog leksika sačinjavaju germanizmi.

Estonski jezik koristi latinično pismo te uz standardni alfabet koristi posebne grafeme ä, ö, ü i õ. Grafemi š i ž dodani su kasnije, međutim službeno nisu dio abecede te se koriste samo u tuđicama, kao i grafemi c, f, q, w, x i y.

Estonski razlikuje tri dužine foneme: kratku, dugu i produženu. Produžena fonema se u pisanju označava udvojenim slovom. Udio samoglasnika u prosječnom tekstu na estonskom je 45%. Estonski jezik ima riječ koja je svetski rekorder u broju ponovljenih samoglasnika - "jäääär", što znači ivica leda.

Primjer tekstaUredi

Članak 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima na estonskom:

Kõik inimesed sünnivad vabadena ja võrdsetena oma väärikuselt ja õigustelt. Neile on antud mõistus ja südametunnistus ja nende suhtumist üksteisesse peab kandma vendluse vaim. (Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću te trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.)

ReferenceUredi

  1. Hammarström, Harald; Forkel, Robert; Haspelmath, Martin, ur. (2017). Glottolog 3.0. Jena, Germany: Max Planck Institute for the Science of Human History. http://glottolog.org/resource/languoid/id/esto1258. 
  2. „Estonian in a world context” (en). http://www.estonica.org/en/Society/The_Estonian_Language/Estonian_in_a_world_context/. 
  3. „beltranslations.com” (ru). http://www.beltranslations.com. 
  4. Pérez, Efrén O.; Tavits, Margit (January 24, 2017). „Language Shapes People's Time Perspective and Support for Future-Oriented Policies”. American Journal of Political Science (Midwest Political Science Association) 61 (3): 715–727. DOI:10.1111/ajps.12290. 

LiteraturaUredi

Vanjske vezeUredi