Otvori glavni meni

Karpati (češki, slovački i poljski Karpaty, ukrajinski Карпати, rum. Carpaţii), su planine u srednjoj Evropi. Pružaju se na dužini od 1.500 km (širina preko 300 km), kao veliki luk od Bratislave preko teritorije Češke, Slovačke, Poljske, Ukrajine i Rumunije do istočne Srbije.

Karpati
Dolina5.jpg
Karpati u Poljskoj
Visina Gerlachovský štít 2655 m m
Ostali vrhovi Moldoveanu (2544m),
Lokacija
Država Slovačka, Češka, Austrija, Mađarska, Poljska,

Ukrajina, Rumunjska, Srbija.

Najbliža mjesta Banská Bystrica, Braşov, Ostrava, Žilina, Miskolc

Najviši vrh Gerlahovka (Gerlahovski štit) 2655 m, nalazi se na Visokim Tatrima u Slovačkoj. Karpati se dele na Zapadne Karpate sa Beskidima i visokim Tatrima, zatim na Šumovite, Istočne i Južne Karpate ili transilvanske Alpe, najviši vrh Moldoveanu 2543m. Važna rečna izvorišta su reke Tisa, Visla, Odra, Dnjestar, Prut, Moriš i dr...

Klima Karpata je kontinetalna i planinska. Šume su pretežno bukove, u višim predelima četinarske. Ima dosta pašnjaka, a razvijeno je i stočarstvo. Od divljih životinja nastanjuju ih medved, vuk, divlja mačka. Veliko rudno bogatstvo: nafta, gas (najviše u Rumuniji, južno od Transilvanskih Alpa), gvožđe, ugalj, zlato, srebro, bakar, olovo, cink, volfram, so i dr.

Karpati su mlade ulančane planine. Nastali su tokom alpske orogeneze u kasnom mezozoiku i tercijaru (od 250 milijuna godina). Alpska orogeneza je proces nastanka mladih planina (alpsko-himalajski planinski sistem) kao posljedica kolizije euroazijske i afričke, te euroazijske i indijsko-australske litosferne ploče. Karpati su oblikovali luk i sa sjevera i istoka okružuju Panonsku nizinu. Dijele se na Zapadne, Istočne i Južne Karpate. Prema jugu se nastavljaju na Staru planinu u Bugarskoj.

Sadržaj/Садржај

Zapadni KarpatiUredi / Уреди

Zapadni Karpati su najviši sjeverozapadni dio Karpata. Veći dio je unutar Slovačke, a manji u okolnim državama Poljskoj i Mađarskoj. Najvažnije planine unutar planinskog lanca Karpata u Slovačkoj su Tatre, u Poljskoj Beskidi a u Mađarskoj Mátra. U Češkoj u Karpate spada Češko-slovačko visočje uz granicu Češke i Slovačke. Najviši vrh Tatri je Gerlachovský štít, ujedno i najviši vrh cijelih Karpata. Iznad glavnog slovačkog grada Bratislave se protežu Mali Karpati. U Zapadnim Karpatima su značajna skijališta. Najveći gradovi unutar Karpata u Slovačkoj su Banská Bystrica, Košice, Prešov i Žilina, u Češkoj su Ostrava (oko nje ima mnogo nalazišta ugljena) i Zlín, u Poljskoj su Bielsko-Biała, Nowy Sącz i Zakopane, a u Mađarskoj Miskolc.

Istočni KarpatiUredi / Уреди

U istočnom dijelu Slovačke i Poljske planinski lanac Karpata zaokreće prema jugu. Tamo počinju Istočni Karpati koji se protežu kroz krajnji zapadni dio Ukrajine (tamo se nazivaju Šumoviti Karpati) i istočni dio Rumunjske gdje čine granicu povijesnih pokrajina Transilvanije i Moldavije. U Rumunjskoj je poznati kanjon Bicaz. Na Istočnim Karpatima postoje ugasli vulkani i vulkanske stijene. U jednom ugaslom vulkanu u Rumunjskoj postoji kratersko jezero Sveta Ana. Značajno je planinsko ljetovalište Băile Tuşnad. Najveći gradovi na Istočnim Karpatima u Ukrajini su Mukačevo, Užgorod i Černivci, a u Rumunjskoj Piatra Neamţ, Sighetu Marmaţiei i Suceava.

Južni KarpatiUredi / Уреди

Južni Karpati se protežu kroz Rumunjsku i istočnu Srbiju. U Rumunjskoj se Južni Karpati još nazivaju Transilvanijske Alpe, te čine granicu povijesnih pokrajina Vlaške i Transilvanije. Najviši vrh Južnih Karpata je Moldoveanu. U Rumunjskoj oko grada Ploieşti postoje značajna nalazišta nafte (jedno od najvećih nalazišta nafte na europskom kopnu). Rijeka Dunav se probija kroz Karpate između Rumunjske i Srbije i čini Đerdapsku klisuru. U Srbiji oko grada Bora postoje značajna nalazišta ruda. Karpati završavaju u istočnoj Srbiji, ali se lanac mladih planina nastavlja prema Bugarskoj gdje čini Staru planinu (planinu Balkan). Najveći gradovi u Južnim Karpatima u Rumunjskoj su Braşov, Drobeta-Turnu Severin, Petroşani, Ploieşti, Rešica (Reşiţa) i Sibiu, a u Srbiji Bor i Vršac.

Vanjske povezniceUredi / Уреди