Hiiumaa (švedski i njemački: Dagö, Dagden, ruski: Хийумаа) je otok na zapadu Estonije u Okrugu Hiiu.[2]

Hiiumaa
EE Hiiumaa.PNG
Podaci
Lokacija Baltičko more
Arhipelag Zapadnoestonski arhipelag
Koordinate 58°53′0″N22°39′0″E
Država  Estonija
Glavno naselje Kärdla
Površina 989[1] km²
Broj stanovnika 10,118[2]
Vaade tahkuna tuletornist4.jpg

KarakteristikeUredi

Hiiumaa je najsjeverniji i drugi po veličini otok u Estoniji površine 989 km².[1] Nalazi se u Baltičkom moru, sjeverozapadno od Riškog zaljeva.[2] On zajedno sa obližnjim otocima, formira istoimeni krajolik velik 1122 km². Administrativno, čitav krajolik pripada Okrugu Hiiu, osim otoka Vormsi koji pripada Okrugu Lääne.[1]

Pored Hiiumae u taj krajolik je uključen nekadašnji otok Kassari i gotovo 230 otočića u obalnom moru glavnog otoka. Hiiumaa graniči sa otvorenim morem na sjeveru i zapadu. Tjesnac Soela na jugoistoku razdvaja ga od otoka Saaremaa, tjesnac Väinameri od kopna, a tjesnac Hari iz otoka Vormsija.[1]

Obala je jako razvedena, između najvećih poluotoka, Kõpu na zapadu i Tahkuna na sjeveru, niže se čitav niz manjih; Riidma, Rambi, Ninametsa, Kootsaare i zaljevi; Luidja, Paope, Reigi, Meelste.[1] I jugoistočna obala je također razvedena, nanizana poluotocima (Sarve, Salinõmme i Õunaku) i zaljevima (Soonlepa, Õunaku, Vaemla, Käina i Jausa). Zbog uzdizanja morskog dna (približno 3 mm / godišnje), nekadašnji otok Kassari na jugoistoku, postao je poluotok, jer su se uzdigli nasipi pa je postao povezan sa Hiiumaom, a od mora su nastala unutrašnja jezera.[1]

Hiiumaa je niski otok, sastavljen od vapnenca i morskih sedimenata.[2] Najveći zaljevi su Mardihansu, Kassari i Tareste. More sjeveroistočno od otoka je toliko plitko da je opasno za plovidbu.[1]

Hiiumaa se počela izdizati iz mora prije više od 10.000 godina, kada su se najviši dijelovi poluotoka Kõpu izdigli iznad vode. Veći dio otoka izdigao se iz vode krajem posljednjeg ledenog doba.[1]

HistorijaUredi

Početkom 13. vijeka otok je zauzelo Livonsko bratstvo mača koje se 1237. stopilo sa Teutonskim viteškim redom, za teutonske vladavine na otok su se naselili Nijemci i Šveđani. Nakon Teutonske države, od 1560. otokom vlada Kraljevina Danska a od 1582 Kraljevina Švedska. Nakon Velikog sjevernog rata od 1721. otokom vlada Rusko Carstvo, a nakon Prvog svjetskog rata postao je dio prve Estonske Republike. Od 1940. do 1991. bio je dio Estonske Sovjetske Socijalističke Republike uz kraći prekid (1941.-1944.) za njemačke okupacije.[2]

U [[gradiću Kärdla na sjeveroistoku otoka živi oko 1 / 3 svih otočkih stanovnika Stočarstvo, poljoprivreda i ribarstvo su glavne privredne djelatnosti.[2]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 Hiiumaa (estonski). Eesti Entsüklopeediast. http://entsyklopeedia.ee/artikkel/hiiumaa2. Pristupljeno 16. 09. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Hiiumaa island, Estonia (engleski). Encyclopaedia Britannica. https://www.britannica.com/place/Hiiumaa. Pristupljeno 16. 09. 2021. 

Vanjske vezeUredi