Almati

(Preusmjereno sa stranice Alma Ata)

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алма-АтаAlma Ata, Алматы; do 1921. Vernij, kazaški i ruski: Верный), je najveći grad Kazahstana od 1 324 739 stanovnika [1](2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. On je najvažniji ekonomski, obrazovni, kulturni i komercijalni centar zemlje.

Almati
Алматы
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Zastava Almatija
Zastava
Grb Almatija
Grb
Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka
Koordinate: 43°16′N 76°53′E / 43.267°N 76.883°E / 43.267; 76.883
Država  Kazahstan
Osnivanje 1854.
Status grada 1867.
Vlast
 - Gradonačelnik Ahmetžan Jesimov
Površina
 - Ukupna 324 km²
Najveća visina 900
Najmanja visina 700
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 1 324 739
 - Gustoća 4.152 stanovnika/km²
Vremenska zona UTC+5 (UTC+6)
Poštanski broj 050000 - 050063
Pozivni broj +7 727
Pokrajina Alma-Ata
Službena stranica almaty.kz
Karta
Almati na mapi Kazahstana
Almati
Almati
Almati na karti Kazahstana

Alma-Ata je bila glavni grad Kazaške SSR od 1929. do 1998. i glavni grad nezavisnog Kazahstana od 1991. do 1997., a tad je prijestolnica premještena u centalno položenu Astanu.[1]

Geografske karakteristike

uredi
 
Pogled na grad sa Zelenog brda

Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana, udaljen 80 km od granice s Kirgistanom i oko 300 km od granice s Kinom.

Almati leži na sjevernim obroncima planine Zailijski Alatau (dio masiva Tanšan) na prosječnoj nadmorskoj visini od 700 do 900 m, na mjestu gdje se rijeke Boljšoja i Malaja Almatinka slivaju u ravnicu.[1] Grad ima kontinentalnu klimu s malo padalina, relativno umjerenu zbog položaja među planinama.

Većinsko stanovništvo grada su Rusi i Kazasi, uz nešto manje Ukrajinaca, Ujgura, Tatara i Nijemaca.[1]

Almati leži u geološki vrlo nestabilnom terenu, pa su ga u dva navrata, 1887. i 1911. pogodili razorni potresi. Enormo klizanje zemlje sa poplavom koju je prouzročila rijeka Malaja Almatinka uništilo je puno kuća i pobilo dosta ljudi, 1921. Da se spriječi moguće daljnje kllizanje zemljišta 1966. eksplozivima je izazvano klizanje sve do izgrađene brane od 100 metara, koja je uspjela spasiti grad i dokazala svoju efikasnost 1973., ali je zbog sigurnosti povišena na 140 m.[1]

 
Novi moderni centar grada

Historija

uredi

Današnji grad osnovan je 1854. kad su Rusi izgradili vojnu utvrdu Zailijskoje (ruski: Заилийский), na mjestu gdje je nekad ležalo antičko naselje Almati (ruski: Алмату) kog su razorili Mongoli u 13. vijeku. Već od iduće godine, 1855. utvrdi je promjenjeno ime u Vernij (ruski: Верный), oko koje su se počeli naseljavati trgovci i seljaci iz evropske Rusije, Tatari i Kozaci. Pa je 1867. iz utvrde izrastao grad po imenu Verni, koji je proglašen administrativnim centrom novoformirane Semirečenske oblasti u ruskom Turkestanu. Do 1906. broj stanovnika Vernija popeo se na 27 000, od njih su dvije trećine bili Rusi i Ukrajinci.[1]

Sovjeti su zavladali gradom 1918.[1] a 1921. su mu promjenili ime u Alma Ata, po njegovom starom kazaškom imenu Almati (koje doslovno prevedeno znači "Otac jabuka"[1]), zbog puno drva tog voća koje raste u tom kraju. Razvoju grada išlo je na ruku kad je 1929. postao glavni grad Kazaške SSR umjesto Kizilorda, kao i dovršetak željezničke pruge TurkestanSibir, 1930. Nakon tog je grad počeo rapidno rasti, od 46 000 koliko je imao 1926. do 221 000 u 1939. Rast grada nastavio se i za Drugog svjetskog rata kad je u njega izmješteno puno tvornica iz evropskog dijela Sovjetskog Saveza.[1]

Nakon što je Kazahstan stekao nezavisnost, 1991., gradu je promjenjeno ime u Almati. Kazahstanska vlada odlučila je 1994. preseliti prijestolnicu u Astanu, što je napravljeno do 1997.[1]

 
Saborna crkva Kristova uskrsnuća

Obrazovanje i znamenitosti

uredi

Almati ima brojne visokoškolske institucije, Kazaški državni univezitet Al-Farabi osnovan 1934., pedagoški, ekonomski, politehnički, agronomski i medicinski institut, i veliku Državnu biblioteku – Puškin. U gradu djeluje Kazaška akademija nauke i umjetnosti sa svojim brojnim naučno – istraživačkim institutima. Almati ima operu, brojne muzeje i teatre koji daju predstave na ruskom, kazaškom i ujgurskom.

Najveća znamenitost grada je nekadašnja saborna crkva Kristova uskrsnuća, današnji muzej, podignuta 1907. koja je druga po veličini drvena građevina na svijetu.[1] Almati je planski izgrađen grad koji se ravnomjerno širi od centra u dužinu od 20 km, sa puno parkova i drvoreda uz široke bulevare, pa ga drže za naljepši grad Kazahstana. Grad ima zoološki i botanički vrt i nekoliko stadiona.[1]

Odmah iznad grada na planini Kök Töbe, do koje vozi žičara nalazi se Park prirode i rekreaciona zona grada. Sjeverno od grada leži veliko akumulaciono jezero Kapčagaj na rijeci Ili.

Privreda i transport

uredi

Almati je glavni privredni centar zemlje, u njemu se nalazi 1 / 3 sve prehrambene industrije, i 1 / 4 lake industrije.[1]

Grad je relativno izoliran, jer se samo željeznicom i avionom povezan sa svijetom, cestom je gotovo nemoguće doći do njega. Aerodrom Almati (IATA: ALA, ICAO: UAAA) je izgrađen još 1930.

Za razliku od toga, grad ima idealno rješen javni transport, koji će biti i bolji kad se dovrši U izgradnji je Almatinski metrometro.

Izvori

uredi
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Almaty (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 07. 07. 2013. 

Vanjske veze

uredi