Astana je od 1994. glavni grad Kazahstana od 510.533 stanovnika,[1] prije tog perioda to je bio puno veća i starija Alma Ata (Almati). U svojoj nevelikoj historiji Astana je često mijenjala ime. Osnovana je 1824. kao Akmolinsk, pa se od 1961. do 1992. zvala Celinograd, a od 1992. do 1998. Akmola da bi ime Astana (što znači prijestolnica na kazaškom) dobila 1998.[1] Ime je nanovo promijenjeno u ožujku 2019. godine, kada je nazvan Nursultan (ili Nur-Sultan) u čast bivšeg kazahstanskog predsjednika, Nursultana Nazarbajeva. To je ime ostalo do ustavnih promjena u rujnu 2022. godine, kada je ponovno vraćeno ime Astana.

Astana
Астана
Centar Astane
Centar Astane
Centar Astane
Koordinate: 51°10′N 71°26′E / 51.167°N 71.433°E / 51.167; 71.433
Država  Kazahstan
Površina
 - Ukupna 722 km²
Visina 347
Stanovništvo (2004.)
 - Grad 510 533 [1]
Vremenska zona UTC+6 (UTC)
Službene stranice
www.astana.kz
Karta
Astana na mapi Kazahstana
Astana
Astana
Nursultan na karti Kazahstana

Geografija uredi

Nursultan leži na obalama rijeke Išim, u sredini sjevernog Kazahstana, na raskršću Transkazahstanske i Južno sibirske željeznice.[1]

Historija uredi

Nursultan je osnovan 1824. kao baza ruske vojske, a 1868. postao je administrativni centar za taj kraj. Kad je 1939. broj stanovnika narastao na 33.000 grad je postao centar oblasti. Uloga grada narasla je sredinom 1950-ih za sovjetske kampanje naseljavanja djevičanskih, nenaseljenih krajeva. Tad je grad prezvan 1961. u Celinograd a postao je administrativni centar čitavog kraja (regije) u koji su ušle pet sjevernih oblasti tadašnje Kazaške SSR.[1] Grad se u to vrijeme ubrzano razvio, pa su tad osnovani i brojni fakulteti (medicinski, građevinski, agronomski, pedagoški) i naučno istraživalački instituti.[1]

Nakon stjecanja nezavisnosti 1992. prvi korak nove vlasti bila je promjena imena, pa je grad prezvan u Akmola što je na kazaškom znači Bijeli grob, da bi već 1994. odlučili preseliti u Akmolu sve vladine ustanove (taj proces dovršen je 1997).[1]

Kontraverzni kazaški predsjednik Nursultan Nazarbajev potrošio je brdo novca (koji dolazi od nafte), angažirajući najpoznatije i najskuplje svjetske arhitekte na izgradnji nove prijestolnice, koju već zovu srednjoazijski Dubai. Japanski arhitekt Kurokawa Kisho radio je na urbanizmu i podigao brojne vladine palače od stakla i betona, između ostalog i Palaču vlade. Slavni britanski arhitekt Norman Foster projektirao je Palaču mira i suranje, piramidu od stakla i čelika visoku 62 metra, u kojoj je smještena opera i biblioteka.[1]

Privreda uredi

Nursultan je prije i iznad svega grad administracije, koji ima i nešto industrije razvijene još za Sovjetskog saveza. To su tvornice željezničkih vagona i opreme, i tvornica poljodrivrednih strojeva.[1] Nursultan je dobro povezan željeznicom sa svim važnijim gradovima u zemlji i Rusiji. Grad ima i veliki međunarodni aerodrom (IATA kod: TSE, ICAO kod: UACC) koji je projektirao Kurokawa Kisho, sa vezama prema svim važnijim svjetskim aerodromima.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 Astana (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 2. 11. 2012. 

Vanjske veze uredi