Almati
Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алма-Ата – Alma Ata, Алматы; do 1921. Vernij, kazaški i ruski: Верный), je najveći grad Kazahstana od 1 324 739 stanovnika [1](2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. On je najvažniji ekonomski, obrazovni, kulturni i komercijalni centar zemlje.
Almati
Алматы | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka | |||
| Koordinate: 43°16′N 76°53′E / 43.267°N 76.883°E | |||
| Država |  Kazahstan
| ||
| Osnivanje | 1854. | ||
| Status grada | 1867. | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Ahmetžan Jesimov | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 324 km² | ||
| Najveća visina | 900 | ||
| Najmanja visina | 700 | ||
| Stanovništvo (2008.) | |||
| - Grad | 1 324 739 | ||
| - Gustoća | 4.152 stanovnika/km² | ||
| Vremenska zona | UTC+5 (UTC+6) | ||
| Poštanski broj | 050000 - 050063 | ||
| Pozivni broj | +7 727 | ||
| Pokrajina | Alma-Ata | ||
| Službena stranica almaty.kz | |||
| Karta | |||
  Almati | |||
Alma-Ata je bila glavni grad Kazaške SSR od 1929. do 1998. i glavni grad nezavisnog Kazahstana od 1991. do 1997., a tad je prijestolnica premještena u centalno položenu Astanu.[1]
Geografske karakteristike uredi
.jpg)
Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana, udaljen 80 km od granice s Kirgistanom i oko 300 km od granice s Kinom.
Almati leži na sjevernim obroncima planine Zailijski Alatau (dio masiva Tanšan) na prosječnoj nadmorskoj visini od 700 do 900 m, na mjestu gdje se rijeke Boljšoja i Malaja Almatinka slivaju u ravnicu.[1] Grad ima kontinentalnu klimu s malo padalina, relativno umjerenu zbog položaja među planinama.
Većinsko stanovništvo grada su Rusi i Kazasi, uz nešto manje Ukrajinaca, Ujgura, Tatara i Nijemaca.[1]
Almati leži u geološki vrlo nestabilnom terenu, pa su ga u dva navrata, 1887. i 1911. pogodili razorni potresi. Enormo klizanje zemlje sa poplavom koju je prouzročila rijeka Malaja Almatinka uništilo je puno kuća i pobilo dosta ljudi, 1921. Da se spriječi moguće daljnje kllizanje zemljišta 1966. eksplozivima je izazvano klizanje sve do izgrađene brane od 100 metara, koja je uspjela spasiti grad i dokazala svoju efikasnost 1973., ali je zbog sigurnosti povišena na 140 m.[1]
.jpg)
Historija uredi
Današnji grad osnovan je 1854. kad su Rusi izgradili vojnu utvrdu Zailijskoje (ruski: Заилийский), na mjestu gdje je nekad ležalo antičko naselje Almati (ruski: Алмату) kog su razorili Mongoli u 13. vijeku. Već od iduće godine, 1855. utvrdi je promjenjeno ime u Vernij (ruski: Верный), oko koje su se počeli naseljavati trgovci i seljaci iz evropske Rusije, Tatari i Kozaci. Pa je 1867. iz utvrde izrastao grad po imenu Verni, koji je proglašen administrativnim centrom novoformirane Semirečenske oblasti u ruskom Turkestanu. Do 1906. broj stanovnika Vernija popeo se na 27 000, od njih su dvije trećine bili Rusi i Ukrajinci.[1]
Sovjeti su zavladali gradom 1918.[1] a 1921. su mu promjenili ime u Alma Ata, po njegovom starom kazaškom imenu Almati (koje doslovno prevedeno znači "Otac jabuka"[1]), zbog puno drva tog voća koje raste u tom kraju. Razvoju grada išlo je na ruku kad je 1929. postao glavni grad Kazaške SSR umjesto Kizilorda, kao i dovršetak željezničke pruge Turkestan–Sibir, 1930. Nakon tog je grad počeo rapidno rasti, od 46 000 koliko je imao 1926. do 221 000 u 1939. Rast grada nastavio se i za Drugog svjetskog rata kad je u njega izmješteno puno tvornica iz evropskog dijela Sovjetskog Saveza.[1]
Nakon što je Kazahstan stekao nezavisnost, 1991., gradu je promjenjeno ime u Almati. Kazahstanska vlada odlučila je 1994. preseliti prijestolnicu u Astanu, što je napravljeno do 1997.[1]
Obrazovanje i znamenitosti uredi
Almati ima brojne visokoškolske institucije, Kazaški državni univezitet Al-Farabi osnovan 1934., pedagoški, ekonomski, politehnički, agronomski i medicinski institut, i veliku Državnu biblioteku – Puškin. U gradu djeluje Kazaška akademija nauke i umjetnosti sa svojim brojnim naučno – istraživačkim institutima. Almati ima operu, brojne muzeje i teatre koji daju predstave na ruskom, kazaškom i ujgurskom.
Najveća znamenitost grada je nekadašnja saborna crkva Kristova uskrsnuća, današnji muzej, podignuta 1907. koja je druga po veličini drvena građevina na svijetu.[1] Almati je planski izgrađen grad koji se ravnomjerno širi od centra u dužinu od 20 km, sa puno parkova i drvoreda uz široke bulevare, pa ga drže za naljepši grad Kazahstana. Grad ima zoološki i botanički vrt i nekoliko stadiona.[1]
Odmah iznad grada na planini Kök Töbe, do koje vozi žičara nalazi se Park prirode i rekreaciona zona grada. Sjeverno od grada leži veliko akumulaciono jezero Kapčagaj na rijeci Ili.
Privreda i transport uredi
Almati je glavni privredni centar zemlje, u njemu se nalazi 1 / 3 sve prehrambene industrije, i 1 / 4 lake industrije.[1]
Grad je relativno izoliran, jer se samo željeznicom i avionom povezan sa svijetom, cestom je gotovo nemoguće doći do njega. Aerodrom Almati (IATA: ALA, ICAO: UAAA) je izgrađen još 1930.
Za razliku od toga, grad ima idealno rješen javni transport, koji će biti i bolji kad se dovrši U izgradnji je Almatinski metrometro.
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Službena stranica Arhivirano 2009-02-06 na Wayback Machine-u (ru)
- Almaty na portalu Encyclopædia Britannica (en)}