1527

godina
(Preusmjereno sa stranice 1527.)
Ovo je članak o godini 1527.

Godina 1527 (MDXXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 15. vijek16. vijek17. vijek
Decenija: 1490-e  1500-e  1510-e  – 1520-e –  1530-e  1540-e  1550-e
Godine: 1524 1525 152615271528 1529 1530
Ferdinand I, nadvojvoda austrijski od 1521, kralj češki, ugarski i hrvatski 1527-1564
1527. po kalendarima
Gregorijanski 1527. (MDXXVII)
Ab urbe condita 2280.
Islamski 933–934.
Iranski 905–906.
Hebrejski 5287–5288.
Bizantski 7035–7036.
Koptski 1243–1244.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1582–1583.
Shaka Samvat 1449–1450.
Kali Yuga 4628–4629.
Kineski
Kontinualno 4163–4164.
60 godina Yin Vatra Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11527.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj
Februar/Veljača
  • veljača - Velika turska vojska u Lici, haraju do Istre i Kranjske[2]; turski konjanici i pred Obrovcem.
  • 24. 2. - Ferdinand u Pragu okrunjen za češkog kralja.
Mart/Ožujak
  • mart - Paracelzus je gradski lekar u Bazelu, u junu spaljuje Avicennine knjige.
  • 17. 3. - Ugarski sabor u Budimu: Ferdinandove pristaše proglašene izdajnicima kojima se oduzima imovina; kralju za obranu zemlje dozvoljen deseti dio od gotova novca, zlata, srebra i stoke svih podanika[2].
+ Bitka kod Khanwe je pobeda mogulskog cara Babura nad radžputima.
  • 26. 3. - Ferdinand potvrđuje primirje sa Zapoljom, dogovoreno poljskim posredovanjem (Zapolja potvrđuje 14. 4.).
    • Ferdinand zatim pridobija despota Berislavića - ozvaničio mu Vukovar i Borovo, te Mitrovicu i Radince ako ih osvoji od Turaka[1]; prišli mu još neki slavonski plemići.
  • 30. 3. - Murat-beg Šibenčanin, Husref-begov zapovednik, zauzeo Obrovac.
April/Travanj
Maj/Svibanj
 
Pohara Rima
Jun/Lipanj
Jul/Srpanj
+ Ivan Karlović ponovo hrvatski ban (do 1531) uz Franju Baćana[4].
  • 25. 7. - Bitka na Sedfalskom polju: Zapoljine erdeljske snage konačno razbile vojsku Jovana Nenada, koji je ubijen dva dana kasnije.
  • 31. 7. - Ferdinand ulazi u Ugarsku, nakon što je plemićima na čelu sa palatinom Stjepanom Batorijem položio zakletvu (rat Zapolji je objavljen polovicom srpnja).
Avgust/Kolovoz
  • kolovoz? - Krsto Frankapan ranjen u sukobu sa Ljudevitem Pekrijem.
  • 20. 8. - Ferdinand ušao u Budim, Zapolja je u Hatvanu kod Pešte.
+ Skupština u Odenseu, danski kralj Frederik I objavljuje toleranciju luterana, zabranjuje traženje papskog odobrenja za imenovanje crkvenih zvaničnika.
Septembar/Rujan
Oktobar/Listopad
  • 7. 10. - Sabor u Budimu priznao Ferdinanda za ugarskog kralja.
Novembar/Studeni
  • 3. 11. - Ferdinand I krunisan za ugarskog kralja u Stolnom Biogradu.
    • kasnije: Stefan Štiljanović dobio od Ferdinanda Miholjac i Glogovnicu u virovitičkoj županiji (pripadalo Petru Mrsinjskom[6]); despot Berislavić dobio Bač, Feleđhaz, Sotin i dr. (bivši posedi Jovana Nenada)[1].
  • 25. 11. - Rok za Zapoljine pristalice da se poklone Ferdinandu (Ivan Tahi, zagrebački biskup Šimun od Erdeda u siječnju, Ivan Banić odbija).
Decembar/Prosinac

Tokom/tijekom godine uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1527.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Vladimir Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs
  2. 2,0 2,1 V. Klaić, str. 72
  3. V. Klaić, str. 73
  4. V. Klaić, str. 76
  5. V. Klaić. str. 78-79
  6. V. Klaić, str. 82
  7. V. Klaić, str. 82 (on pominje i Bočac i Jezero, ali oni su pali 1515-16?)
  8. Dr Goran Ž. Komar, Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije 1687-1797, rastko.rs