Župna crkva Svetog Križa - Začretje
Crkva svetog Križa je barokna župna crkva u Svetom Križu Začretje u Hrvatskom zagorju, smještena na južnoj strani Trga kraljice Jelene.[1]
Lokacija | Sveti Križ Začretje, Hrvatska |
---|---|
Godine izgradnje | 1767. - 1778. |
Renoviran | 19. vijek-20. vijek |
Religija | Katoličanstvo |
Arhitektonski stil | barok |
Materijal | cigla |
Historija
urediCrkva je prvi put dokumentirana 1334. u popisu župa Zagrebačke biskupije 1334. pod imenom: Item ecclesiae sancte crucis petri nuzlini.[1]
Pretpostavlja se da je podignuta već krajem 12. vijeka, u gotičkom stilu, Od te prvobitne malene crkve nije ostalo gotovo ništa, osim nekoliko kamena u zidovima jednog dijela današnjeg broda. Tokom slijedećih vijekova doživjela je višestruke promjene i dogradnje, koje su slabo dokumentirane. Tokom 17. vijeka popločen joj je dotad zemljani pod a ispred fasade sa zapadne strane podignut je novi drveni zvonik sa dva zvona.[1]
Kad je zbog porasta stanovništva crkva postala premala, između 1707. - 1708. probijen je sjeverni zid broda i dozidana kapela sv. Josipa. Iz istih razloga probijen je 1729. i južni zid broda i dozidana kapela sv. Marije (kasnije kapela Franje Ksaverskog), današnja kapela Presvetog Srca Isusova.[1]
Nova sakristija podignuta je 1708.[1]
Od 1734.-1738. podignut je novi zvonik, umjesto dotrajalog starog.[1]
Između 1767. - 1778. crkva je doživljela temeljnu restauraciju u stilu baroka. Tih godina je sagrađen novi kor na četiri stupa, u koji su postavljene malene orgulje. Dotadašnji kor je srušen, a ulaz u crkvu, koji je bio ispod njega, je zazidan. Glavni oltar je premješten na mjesto dotadašnjeg ulaza i kora. Glavni portal je probijen ispod novog kora.[1]
Crkva je posvećena 14. juna 1779., a fasada je dovršena 1796.[1]
Nakon tih najkrupnijih zahvata, crkva je manje više samo popravljana i dotjerivana.
Orgulje
urediFerdo Heferer je izgradio orgulje crkve (op. 147) 1894. godine. Glazbalo ima ovu dispoziciju:
|
|
|
Spojevi: I-P, II-P, II-I.
Kolektivi: P, MF, FF.
Trakture su mehaničke, zračnice su s kliznicama.
Literatura
uredi- Armano, Emin: Orgulje hrvatskih graditelja. Tragom Ladislava Šabana, ITG, Zagreb 2006.