1334
godina
< |
13. vijek |
14. vijek
| 15. vijek
| >
< |
1300-e |
1310-e |
1320-e |
1330-e
| 1340-e
| 1350-e
| 1360-e
| >
<< |
< |
1330. |
1331. |
1332. |
1333. |
1334.
| 1335.
| 1336.
| 1337.
| 1338.
| >
| >>
Godina 1334 (MCCCXXXIV) bila je redovna godina koja počinje u subotu (1. januar/siječnja po julijanskom kalendaru).
Gregorijanski | 1334. (MCCCXXXIV) |
Ab urbe condita | 2087. |
Islamski | 734–735. |
Iranski | 712–713. |
Hebrejski | 5094–5095. |
Bizantski | 6842–6843. |
Koptski | 1050–1051. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1389–1390. |
• Shaka Samvat | 1256–1257. |
• Kali Yuga | 4435–4436. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3970–3971. |
• 60 godina | Yang Drvo Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11334. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji Uredi
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak Uredi
- februar - Jovan XIV, zvani Kalekas, novi je vaseljenski patrijarh (do 1347). Raniji je mitropolit Soluna, izabran je voljom velikog domestika Jovana Kantakuzina.
April/Travanj – Jun/Lipanj Uredi
- proljeće - Kralj Karlo Robert se vratio iz Napulja u Ugarsku - mali princ Andrija je ostao u Napulju kao nasljednik prijestola.[1]
- maj - Papa je uveo Trinitatis, dan sv. Trojice sedam dana nakon Duhova, u rimski kalendar, tj. proširio ga je na celu katoličku crkvu.
- 19. 5. - Dušan izdaje kod Prizrena novu povelju Dubrovniku: Dubrovčani su se obavezali da na, prošle godine prodati Stonski rat, neće primati nove ljude iz Dušanovog kraljevstva; vlastela se zaklela da će u Stonu i Ratu ostati "pop srpski i da poje u crkvama"[2] (što nije poštovano).
- Dubrovčani osnivaju Mali Ston, počinju gradnju Stonskih zidina.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan Uredi
- leto - Kralj Dušan napada Vizantiju, jedan deo vojske vodi prebeg Sirgijan Paleolog: Srbi zauzimaju Ohrid i Strumicu, i Prilep[3], Sirgijan zauzima Kostur i "neka mesta na albanskoj granici". Srpska vojska je nadomak Soluna. Ali Sirgijan je ubijen od strane Sfrancesa Paleologa, koji je fingirao sopstveni prebeg.[2]
- 19. 7. - Počinje gradnja Giottove kampanile (zvonika) u Firenci - završeno 1359. do visine od blizu 85 metara.
- 26. 8. - Dušan i Andronik III Paleolog sklapaju mir, čak i savez. Dušan zadržava pogranične gradove s užom okolinom: "Ohrid, Prilep, u kom sazida svoj dvor, Kostur, Strumicu, Lerin, Sidirokastron (srpski Železnac), Voden i Čerman";[2][4] ili je zadržao Prilep, Ohrid i Strumicu i vratio ono što je zauzeo Sirgijan.[5]
- Granica Srbije prema Ugarskoj je ugrožena u ovo vreme[5] (Karlo Robert će sledeće godine upasti u Srbiju).
- Nakon osvojenja Prilepa, Dušan je obdario obližnji manastir Treskavica (od 1335).[5]
- Andronik ovih godina pravi zamak Ginekokastro ("ženski zamak") u dolini Vardara, blizu Kilkisa, za odbranu Soluna.[2]
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac Uredi
- jesen - Bitka u Adramitionu: Hrišćanska liga na čelu sa Venecijom i Hospitalerima porazila je u današnjem Edremitskom zaljevu, nasuprot Lezbosa, flotu Begluka Karasi - zatim napadaju obale Male Azije i Smirnu. Čim se flota povukla, Turci su nastavili prepade u Egeju.
- 22-23. 11. - Velika poplava sv. Klementa u zemljama oko Severnog mora.
- 3. 12. - Kontroverza blažene vizije: papa se bulom Ne super his povlači od ranije iznetog mišljenja, ne i doktrine, da spašena duša vidi Boga tek na Sudnji dan.
- 4. 12. - Umro je papa Ivan XXII.
- 30. 12. - Kardinal Jacques Fournier, biskup Mirepoixa, izabran je za papu Benedikta XII. (do 1342).
Kroz godinu Uredi
- Ivan Arhiđakon Gorički sastavio Statute Zagrebačkoga kaptola (Statuta Capituli Zagrabiensis, Album capitulare ili Liber acclavatus) s popisom posjeda i prihoda.
- Prvi pomen: crkva sv. Trojstva u Krašiću. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Sv. Ivanu Žabno; crkva sv. Mihaela Arkanđela u Mahovljanu; crkva u Čađavici, crkva sv. Jurja u Desiniću, crkva sv. Martina u Kalniku, crkva Presvetoga Trojstva u Ludbregu, crkva sv. Martina u Velikoj Trnovitici; mjesta ili župe Konjščina; Nedelišće, Mikleuš, Nova Bukovica u Podravini, Dragalić, Kravarsko, Pribislavec, Sopje, Novi Golubovec, Špišić Bukovica, Petrovsko (Konoba), Novska, Brdovec, Mursko Središće, župa Marija Bistrica, Koprivnički Ivanec, Kutina, Sunja, Krapinske Toplice, Radoboj, Hlebine (Struga), Bosiljevo, Podravske Sesvete.
- Prvi put se pominje Bosanski Petrovac (St. Petri de eodem).
- c. Manastir sv. Nikole u Dobrušti kod Prizrena.[6]
- Omiški gusari opljačkali opatiju na Tremitima (oko čega je nastala legenda o prokletstvu[7]).
- Bosanski biskup Petar I. umro u Avinjonu:[8] stolica u Đakovu je upražnjena dvije godine jer se papa i ugarski kralj spore oko imenovanja (Lovro Lorandov slijedi 1336-47).
- Poljski kralj Kazimir III je potvrdio privilegije Jevrejima po Kališkom statutu i proširio ga na celu zemlju.
- Robert III od Artois, plemić kome su u Francuskoj oduzeta imanja zbog krivotvorine, pobegao je u Englesku, gde daje informacije o francuskom dvoru i nagovara Edwarda III da povrati "svoj" francuski presto.
- Čagatajski kan Tarmaširin/Ala-ad-din smenjen je na kurultaju i zatim ubijen - osuđen je zbog prihvatanja islama i jer je radije živeo u gradovima. Nakratko na čelo dolazi njegov sinovac Buzan (do 1335).
Rođenja Uredi
- 4. 1. - Amadeo VI od Savoje († 1383)
- 30. 8. - Pedro I od Kastilje († 1369)
Smrti Uredi
Reference Uredi
- ↑ Klaić, 56
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Stvaranje srpskog carstva. rastko.rs
- ↑ Istorija s.n. I, 513
- ↑ Sveta loza Stefana Nemanje 4, rastko.rs
- ↑ 5,0 5,1 5,2 Istorija s.n. I, 514
- ↑ Knjiga o Kosovu. rastko.rs
- ↑ Politika, 6. jun 1937, str. 13 digitalna.nb.rs
- ↑ Historija Bosne, 143
- Literatura
- Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409), Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
- Ćorović, Historija Bosne I