Vladajuća klasa

Za ostala značenja, vidi Vladajuća klasa (razvrstavanje).

Vladajuća klasa je izraz kojim se opisuju pojedinci i društvene grupe koji u nekom društvu ili državi imaju institucionalni ili vaninstitucionalni monopol na vlast, odnosno na donošenje političkih odluka.

Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proletarijat
Ekonomija
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Historija
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Josif Staljin
Rosa Luxemburg
Mao Ce tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Paul Lafargue
Kritike
Kritika marksizma

Koncept vladajuće klase je posebno postao popularan zahvaljujući marksističkom shvaćanju historije civilizacije kao historije klasnih borbi, odnosno teze da su sva društva nakon prvobitne zajednice bila oštro podijeljena na vladajuću i potlačenu klasu. Marksisti su tako kao vladajuću klasu definirali u odnosu na vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. U robovlasništva su tako identificirali robovlasnike, u feudalizmu plemstvo, a u kapitalizmu buržoaziju. U socijalizmu bi, po marksističkoj doktrini, radnička klasa, odnosno proletarijat, trebao biti vladajuća klasa te postupno sprovesti stvaranje besklasnog društva.

Marksistički koncept vladajuće klase je postao predmetom kritika od strane desnih autora liberalne, odnosno građanske orijentacije, s obzirom da je od 19. do 20. vijeka većina država - formalno ili stvarno - uvela jednakost građana, pa ne postoje formalne vladajuće klase, a društvena mobilnost omogućava da te klase ne budu jasno i nedvosmisleno određene kao u prošlosti.

Nadalje, iskustva 20. vijeka također ukazuju da se marksistički i ekonomski određeni kriteriji za pripadnost vladajućoj klasi ne mogu primijeniti na određena društva i sisteme gdje je postojala ili postoji ograničena grupa ljudi koja bi odgovarala klasičnom opisu vladajuće klase. To se, na primjer, odnosi na nomenklaturu u komunističkim državama, svećenstvo u teokratskim državama ili tzv. političku klasu u mnogim demokratskim državama.

V. također uredi

Izvori uredi

  • Dogan, Mattei (ed.), Elite Configuration at the Apex of Power, Brill, Leiden, 2003.


 Socijalna stratifikacija : Društvena klasa p  r  u 
Buržoazija Viša klasa Vladajuća klasa Plemstvo Bijeli okovratnik
Malograđanstvo Viša srednja klasa Kreativna klasa Džentrija Plavi okovratnik
Proletarijat Srednja klasa Radnička klasa Nouveau riche/Parvenu/Skorojevići Ružičasti ovratnik
Lumpenproletarijat Niža srednja klasa Niža klasa Klasa starog novca Zlatni okovratnik
Seljak/Kmet Robovska klasa Potlačena klasa Besklasnost