Koordinate: 43° 20' 54" SG Š, 18° 50' 22" IGD

Za ostale upotrebe, v. Tara.

Tara je rijeka u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Nastaje od dvije rječice Opasanice i Veruše ispod planine Komovi. Poslednjih 40km toka rijeke Tare se nalazi u Bosni i Hercegovini a na nekoliko mjesta cini i granicu izmedju dvije drzave. U Šćepan polju, zajedno sa rijekom Pivom sačinjava rijeku Drinu. Poznata je kao "Suza Evrope". U gornjem toku voda iz rijeke se može slobodno piti. Kanjon rijeke Tare je dubok 1333 m što ga čini najdubljim u Evropi. Sama Tara je dugačka 146,4 km[2], sa prosječnim padom 4,5 m/km, sa površinom sliva 1853 km². Veći dio rijeke Tare (uključujući njen kanjon) je pod UNESKO-vom zastitom kao dio Nacionalnog parka Durmitor. Ova rijeka je idealna za splavarenje, rafting i ribolov (posebno u dijelu kraj Kolašina gdje je idealna za mušičarenje). Najatraktivniji dio za splavarenje, rafting je poslednjih 25km rijeke i kanjona Tare.

Tara
Kanjon Tare
Lokacija
Države Crna Gora
Hidrografija
UšćeDrina
Dužina146,4 km
Hidrologija
Sliv
  – površina
Crnomorski
1853 km²
Nacionalni park Durmitor
Kanjonsko-klisurasti dio Rijeke Tare
Svjetska baštinaUNESCO
 Crna Gora
Registriran:1980, 2005
Vrsta:prirodno dobro
Mjerilo:vii, viii, x
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Park prirode Tara
Rafting na Tari kroz Park prirode
LokacijaDolina rijeke Tare
Najbliži gradFoča,  Bosna i Hercegovina
Površina144,53 km² (56 mi² )
Osnivanje14.07.2022.[1]
UpraviteljŠume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo "Maglić" Foča

Jedan od pionira koji se zalagao za zaštitu rijeke Tare i protiv izgradnje hidroelektrane na Tari bio je geograf Milorad Vasović. On je u septembru 2004. godine predao nevladinoj organizaciji „Most“ podatke o podršci 562 naučnika iz Evrope i svijeta, kao i podatak da je Svjetski kongres geografa 1984. u Edinburgu jednoglasno pozdravio akciju za spas Tare. Rezultat kampanje „Neću baru, hoću Taru“ bio je usvajanje „Deklaracije o zaštiti rijeke Tare“ u skupštini Crne Gore 14. decembra 2004.[3]

Zaštićena područja

uredi

Svjetska baština

uredi

Najveće zaštićeno područje u Crnoj Gori je Nacionalni park Durmitor, sa pejzažima oblikovanim glečerima, brojnim rijekama i podzemnim tokovima ugrađenim u Rezervat biosfere sliva rijeke Tare. Durmitor je najpoznatiji po spektakularnim kanjonima rijeka Drage, Sušice, Komarnice i posebno Tare, sa najdubljom klisurom u Evropi i jedna od rijetkih na koju ne utiču brane i putevi.[4]

Park prirode

uredi

Južna granica Parka prirode Tara počinje od mjesta gdje rijeka Tara ulazi u Bosnu i Hercegovinu i prati rijeku nizvodno državnom granicom u dužini oko 25  km do graničnog mosta u Humu. Sjevernije od ove linije je područje parka prirode, u graničnom pojasu sa Crnom Gorom, i obuhvata klisurasto-kanjonsku dolinu rijeke Tare, uključujući plato iznad njene desne obale te obronke planine Ljubišnje.[5]

Područje je proglašeno za zaštićeno podruje, slijedećih karakteristika:[6]

-II stepena (4.366,48 ha) primijenjuje se na prostoru kanjona rijeke Tare, kanjona Vukojničkog potoka i potoka Skakavac, vrh Radovine sa obroncima i područje Konjskog polja sa obroncima Male Ljubišnje

-III stepena (10.086,90 ha)

  • upravljač: Šume Republike Srpske, Šumsko gazdinstvo "Maglić" Foča
  • mjesto: Foča, koja je ovim proglašenjem postala jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj sa najvećim procentom zaštićene teritorije koji iznosi 25,5%.

Sredstva za zaštitu i razvoj parka prirode obezbjeđuju se iz budžeta Republike Srpske, budžeta jedinica lokalne samouprave i drugih izvora u skladu sa Zakonom.

Park prirode "Tara" ističe se po brojnim raznolikim vidikovcima na rubovima doline Tare, kao što su Dulina Brijeg i Rudo polje, ili na oštrim krečnjačkim vrhovima među gustom vegetacijom crnog bora poput Crvenkove Ravni i Zlatnog bora. Pritoke Tare, Ljutnica i Šipčanica, kao i Skakavac na sjeveru, usjekle su takođe duboke doline i izgradile brojne oštre krečnjačke formacije, što doprinos pejzažnoj vrijednosti i raznolikosti područja parka prirode. Pejzaži planinskih vrhova takođe su veoma atraktivni.

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 „Odluka o proglašenju parka prirode Tara”. Odluka o proglašenju parka prirode Tara. Pristupljeno 9. 2. 2023. 
  2. „Staničić I. (ed.) 2006. Crna gora u brojkama. Podgorica:Zavod za statistiku. (str. 3) ISBN 86-85581-15-X”. Staničić I. (ed.) 2006. Crna gora u brojkama. Podgorica:Zavod za statistiku. (str. 3) ISBN 86-85581-15-X. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-24. Pristupljeno 2011-08-08. 
  3. „Archive copy”. Archive copy. Arhivirano iz originala na datum 2005-03-06. Pristupljeno 2011-08-08. 
  4. „Nacionalni park Durmitor”. Nacionalni park Durmitor. Pristupljeno 9. 2. 2023. 
  5. „Proglašen park prirode Tara”. Proglašen park prirode Tara. Pristupljeno 9. 2. 2023. 
  6. „Registar zaštićenih prirodnih područja”. Registar zaštićenih prirodnih područja. Pristupljeno 9. 10. 2021. 

Vanjske veze

uredi