Sahure
Sahure na hijeroglifima | ||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
|
Sahure je bio drugi kralj egipatske Pete dinastije. Bio je sin kraljice Khentkaus I, koja je, prema natpisu na njenom grobu u Gizi, bila "majka dvojice kraljeva". Njegov otac je najvjerojatnije bio Userkaf. Ne zna se za nijednu njegovu ženu ili dijete, odnosno ne čini se da ga je nadživjelo ijedno dijete, s obzirom da ga je naslijedio brat Neferirkare, prvi kralj koji je koristio dva različita imena.
Njegovo rodno ime znači "Onaj koji je blizak Ra". Njegovo Horusovo ime bilo je Nebkhau, te se vjeruje da je vladao Egiptom od oko 2487. pne. do 2475. pne. Torinski popis kraljeva daje mu vladavinu od 12 godina. Međutim, Anal Kamena iz Palerma sačuvao je godine 2-3, 5-6 te završnu godinu Sahureove vladavine.[1]. Dokument navodi sedam prebrojavanja stoke, što bi ukazivalo na vladavinu od najmanje 13 punih godina ukoliko je popis stoke Starog kraljevstva bio održavamn svake dvije godin, što ovaj dokument sugerira za ranu Petu dinastiju. Ukoliko je ova pretpostavka točna, Sahureu se mora pripisati vladavina od 13 godina, 5 mjeseci i 12 dna-- što je samo godinu dana manje od brojke iz Torinskog popisa kraljeva.
Vjerojatno je da je Khentkaus I poslužila kao lik Redjedet u Papirusu Westcar, odnosno prema čarobnjaku Djediju, bila suđena da rodi djecu Ra i prve kraljeve Pete dinastije. Ako je Khentkaus I bila njegova majka, prizor u njenom grobu u Gizi koji je pokazeo sa kraljevskim ureusom i bratom sugerira da je možda vladala kao regentica za Sahurea.
Piramida
urediNjegova kompleks piramida bio je prvi takav sagrađen na novom kraljevskom groblju kod Abusira, nekoliko kilometara sjeverno od Saqqare (iako je Userkaf vjerojatno tamo već bio sagradio svoj sunčani hram), te označio sumrak gradnje piramida, kako u veličini tako i kvaliteti, iako su mnogi tamošnji reljefi dobro napravljeni.
Njegova piramida pruža većinu informacija danas poznatih o tom kralju. Reljefi u njegovoj mrtvačnici i hramu u dolini prikazuju prebrojavanje stranaca od strane ili pred boginjom Sešat te povratak flote iz Azije, vjerojatno Byblosa. To može ukazati i na vojnički interes za Bliski Istok, ali su kontakti mogli isto tako biti diplomatske i trgovačke prirode. Još jedan dokaz u prilog kontakata s Bliskim Istokom su reljefi s njegovih zagrobnih spomenika koji predstavljaju najstariji poznati prikaz sirijskog medvjeda.
Kada je piramida iskopana u prvim godinama 20. vijeka, veliki broj finih reljefa je svojom opsežnošću i kvalitetom znatno nadmašio one iz prethodne dinastije. Neki plitki reljefi u crvenom granitu se smatraju remek-djelima svoje vrste te su još uvijek na nalazištu. S druge strane je izgradnja ove piramide (kao i drugih iz iste dinastije) napravljena uz pomoć unutrašnje jezgre grubo isklesanih kamena u stepenastoj strukturi koju zajedno držu žbuka od blata.
Dok se piramida gradila, koridor je ostavljen prema šupljini gdje je grobna komora podignuta zasebno i kasnije prekrivena ostacima kamenih blokova i otpadaka. Ovaj način izgradnje je jasno vidljiv na temelju dvije nedovršene piramide kao i starijeg stila Treće dinastije, koji je doživio renesansu nakon djelomičnog napuštanja od strane graditelja pet velikih piramida u Dahshuru i Gizi za vrijeme Četvrte dinastije.
Postoji malo prikaza kralja, ali na jednoj skulpturi je prikazan kako sjedi na prijestolju s lokalnim božanstvom nome pokraj sebe.
Danas je samo unutrašnja konstrukcija djelomično vidjljiva u hrpi ruševina koja je nastala od kada su grube naslage materijala i žbuke ostale po uzimanju kamenja prije tisuću godina. Unutrašnja konstrukcija je danas teško oštećena i nije joj moguće prići.
Ulazak na sjevernu stranu pruža kratki spuštajući kordior obložen crvenim granitom, a koga prati prolaz do grobne komore. Ima zabatni krov napravljen od velikih slojeva vapnenca, a dijelovi sarkofaga su pronađeni kada se tamo ušlo ranih 1800-ih.
Historija
urediSmatra se da su vanjski odnosi za vrijeme Sahureove vladavine prije bili ekonomske nego vojne prirode. U jednom prizoru njegove piramide se mogu vidjeti veliki brodovi s Egipćanima i Azijatima na palubi. Vjeruje se kako su se ti ljudi vraćali iz luke Byblos u Libanonu s velikim stablima cedra. Za to postoji dodatni dokaz u obliku Sahureovog imena na tankom komadiću zlata priljepljenim za sjedalo, kao i u drugim kartušama faraona Pete dinastije pronađenim na kamenim posudama u Libanonu. Druge scene u njegovom hramu prikazuju sirijske medvjede. Također postoje dokazi o prvoj dokumentiranoj ekspediciji u zemlju Punt, koja je očito urodila s velikim tovarom mire, malahita i elektra, te se se zbog toga Sahure često naziva tvorcem egipatske mornarice. Također postoje scene pohoda u Libiju koji je urodio sa zaplijenjenom stokom, kao i prizori kako kralj pokorava lokalne poglavice. Kamen iz Palerma također potvrđuje neke od tih dokaza te spominje ekspedicije na Sinaj i u egzotičnu zemlju Punt, isto kao i kamenolome diorita sjeverozapando od Abu Simbela, dakle daleko u Nubiji.
Međutim, scena napada na Libiju je dvije tisuće godina kasnije iskorištena u zagrobom hramu Pepija II i hramu Kawa u Taharqi. Spominju se ista imena lokalnih poglavica. Stoga postoje određene sumnje u mogućnost da je i Sahure samo kopirao raniji prikaz iste scene.
Očigledno je da je sagradio sunčev hram, isto kao i većina kraljeva Pete dinastije. Njeghovo ime je bilo Sekhet-re, odnosno "Polje Re", ali je zasad njegov položaj nepoznat. Zna se za njegovu palaču, zvanu Uetjesneferusahure ("Sahureov sjaj se uzdiže u nebo"), iz natpisa na posudama loja nedavno pronađenim u Neferefreovom zagrobnom hramu. Moguće je da je i ona bila locirana u Abusiru. Također se zna da su za Sahurea radili kamenolom tirkiza na Sinaju (vjerojatno kod Wadi Maghare i Wadi Kharita), zajedno s kamenolomima diorita u Nubiji.
Sahureovo postojanje je dodatno potvrđeno statuom koja se danas nalazi u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti, biografijom pronađenom u grobovima Perisena u Saqqari kao i na lažnim vratima Niankhsakhment u Saqqari. Također se spominje i na grobovima Sekhemkarea i Nisutpunetjera, kraljeva Dvanaeste dinastije na njihovim grobovima u Gizi.
Bilješke
uredi- ↑ Toby Wilkinson, Royal Annals of Ancient Egypt, (Columbia University Press:2000 - ISBN 0-7103-0667-9), p.259
Vanjske veze
urediPrethodi: Userkaf |
Faraon Egipta Peta dinastija |
Slijedi: Neferirkare Kakai |