Otvori glavni meni

Prednja Austrija (njemački: Vorderösterreich ili Vorlande) je naziv za habsburgške domene na zapadu njihova carstva. U Švicarskoj su to bili Aargau, Thurgau i Zürichgau, zatim Švapska (u Njemačkoj) i Alzas (Sundgau) u Francuskoj.[1]

Prednja Austrija
Vorderösterreich
Karta Prednje Austrije
Karta Prednje Austrije

HistorijaUredi

Od kad je 1368. grad Freiburg im Breisgau podpao pod Habsburgovce on je postao politički i Intelektualni centar Prednje Austrije u kom je stolovao njihov guverner - Landvogt, koji je upravljao tim prilično teritorijalno nepovezanim krajevima na desnoj obali Rajne i donjem Alzasu.[1] Od 1572. pa nadalje u Prednjoj Austriji su i švapske grofovije Burgau, Hohenberg, Nellenburg, Tettnang i Weingarten pa je Prednja Austrija ispala teritorijalno još rascjepkanija.

Od 1752. do 1782. i Vorarlberg je također pripadao Prednjoj Austriji.[1]

Habsburgovci su dosta rano izgubili svoje porodične domene po Švicarskoj, nakon serije poraza koje su doživjele njihove vojvode od Švicaraca, počevši od Leopolda I (Bitka kod Morgartena - 1315.), Leopolda III (Bitka kod Sempacha - 1386.) i Albrechta III (Bitka kod Näfelsa - 1388.) [1]

Aargau su izgubili 1415. kad je car Svetog rimskog carstva Sigismund Luksemburški stavio izvan zakona Friedricha IV, nakon tog su 1458. izgubili Rapperswil, pa Thurgau - 1460. i Winterthur 1467.[1]

Nakon stjecanja Tirola i cijelog Vorarlberga Habsburgovci su uspjeli uspostaviti teritorijalnu vezu između Prednje Austrije i Austrijskog vojvodstva. Ipak se za pravog osnivača Prednje Austrije drži Leopold III koji je sklopio Sporazum iz Neuberga - 1379.[1]

Od 1490. administracija za Prednju Austriju, koja je dotad imala sjedište u alzaškom Ensisheimu, preseljena je u tirolski Innsbruck i strogo centralizirana. Nakon 1651. je grad Freiburg im Breisgau postao sjedište administracije za Prednju Austriju.[1]

Nakon sklapanja Vestfalskog mira - 1648. Habsburgovci su izgubili svoje domene po francuskom Alzasu, a nakon sklapanja Bratislavskog mira - 1805. (definitivno od 1815.) i sve domene Prednje Austrije po Baden-Württembergu i Bavarskoj.[1]

Na Bečkom kongresu - 1815. se raspravljalo da li da se Austriji da kraj oko Breisgaua, u skladu sa željama stanovnika, koji su živjeli u tom kraju, u zamjenu da se odrekne svojih prava na kraj oko Salzburga. Međutim te kombinacije su otpale, pa je na kraju Breisgau pripao Baden-Württembergu, a Pfalz lijevo od rijeke Rajne dat je Bavarskoj; zauzvrat je Austrija dobila većinu krajeva oko Salzburga.[1]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "Vorderösterreich" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.v/v931899.htm. pristupljeno 03. 03. 2016. 

Vanjske vezeUredi