Pedro Almodóvar

Pedro Almodóvar Caballero (24. rujna 1949., Calzada de Calatrava, Španjolska) je španjolski filmski redatelj, scenarist i producent.[1][2]

Pedro Almodóvar
Pedro Almodóvar 2008.
Biografske informacije
RođenjePedro Almodóvar Caballero
25. 9. 1949. (1949-09-25) (dob: 75)
Španija Calzada de Calatrava, Španjolska
Profesionalne informacije
Zanimanjeredatelj, scenarist, producent
Opus
Djelatni period1974. -

Almodóvar je uvjerljivo najuspješniji i međunarodno najpriznatiji španjolski redatelj svoje generacije. Njegove filmove karakteriziraju kompleksna priča, elementi melodrame i pop kulture, korištenje popularnih pjesama, satirični humor, jake boje i sjajan dekor. Želja, strast, obitelj i identitet Almodovarove su prevladavajuće teme. Njegovi filmovi uživaju popularnost širom svijeta, a on je postao jedna od glavnih figura svjetske kinematografije.

Zajedno s mlađim bratom Agustinom Almodóvarom osnovao je produkcijsku tvrtku El Deseo SA koja je producirala gotovo sve njegove filmova.

2001. godine izabran je za počasnog člana Američke akademije znanosti i umjetnosti.[2]

Životopis

uredi

Rani život

uredi

Pedro Almodóvar rođen je u malom mjestu Calzada de Calatrava, nedaleko od ruralnog gradića Ciudad Real u pokrajini Kastilja-La Mancha, kao jedan od četvero djece u velikoj i siromašnoj seljačkoj obitelji. Kada mu je bilo osam godina obitelj ga šalje u vjersku školu u grad Cáceres (pokrajina Ekstremadura na zapadu zemlje, uz nadu da će jednog dana možda postati svećenik. Obitelj mu se kasnije pridružila u Cáceresu, gdje je njegov otac otvorio benzinsku postaju, a njegova majka vinariju u kojoj su prodavali vino sa obiteljskog imanja.[3]

Dok u Calzadi nije postojala kino dvorana, ulica u kojoj je živio u Cáceresu imala je ne samo školu, već i kino.[4] "Kino je postalo moje pravo obrazovanje gdje sam naučio mnogo više nego kod svećenika", rekao je kasnije u jednom intervjuu.[5] Bio je opčinjen ostvarenjima Luisa Buñuela, Rainera Wernera Fassbindera, Alfreda Hitchcocka, Johna Watersa, Ingmara Bergmana, Edgara Nevillea, Federica Fellinija, Georgea Cukora, Luisa Garcíe Berlange i neorealiste Marca Ferrerija.

Unatoč protivljenju roditelja Almodóvar se preselio u Madrid 1967. godine kako bi upisao filmsku akademiju. Želio je postati redatelj, ali su mu za to nedostajala ekonomska sredstva, a osim toga Franco je zatvorio sve filmske škole, tako da će biti potpuno samouk. Radio je brojne poslove kako bi zaradio za život, uključujući i prodaju rabljenih stvari na poznatom Madridskom buvljaku El Rastro. Na kraju se zaposlio u Španjolskoj nacionalnoj telefonskoj tvrtci Telefonica gdje je radio dvanaest godina kao administrativni pomoćnik. Budući da je radio samo do tri popodne imao je vremena baviti se vlastitim interesima

Ranih sedamdesetih počinje se zanimati za eksperimentalni film i kazalište. Surađivao je s avangardnom kazališnom grupom Los Goliardos u kojoj je igrao svoje prve profesionalne uloge i upoznao Carmen Mauru. Također je radio stripove, pisao članke i priče u brojnim kontrakulturnim časopisima, kao što su Star, Víbora i Vibraciones. Procvat madridske alternativne kulturne scene bio je savršeno okružje za razvoj Almodóvarovih socijalnih talenata. Postao je ključna figura u pokretu La Movida Madrileña (Madridski pokret), kulturnoj renesansi koja je uslijedila nakon pada Francova režima. Uz Fabia McNamaru, Almodovar je pjevao u glam rock parodijskom duetu. Objavio je novelu Fuego en las entrañas (Vatra u utrobi). Pisao je razne članke pod pseudonimom "Patty Diphusa" u glavnim novinama i časopisima, kao što su El Pais, Diario 16 i La Luna. Nastavio je pisati priče koje su naknadno objavljene u zbirci El sueño de la razón (San razuma).

Kratkometražni filmovi

uredi

Almodovar je kupio Super-8 kameru od plaće zarađene u tvrtci Telefonica kad su mu bile 22 godina i počeo je raditi kratkometražne filmove. 1974. je napravio svoj prvi kratkometražni film, a krajem 1970-ih filmovi su mu prikazani u madridskom noćnom krugu i u Barceloni. Bili su to uradci s otvorenom seksualnom tematikom i nedostatkom zvučne pozadine: Dos putas, o, Historia de amor que termina en Boda (1974) (Dvije kurve, odnosno, ljubavna priča koja završava brakom), La caída de Sodoma (1975) (Jesen Sodome), Homenaje (1976) (Posveta), La Estrella(1977) (Zvijezda), Sexo Va: Sexo viene(1977) (Sex dolazi i odlazi) (Super-8); Complementos(1978) (Kratke hlače) (16mm) ...[6]

"Prikazivao sam ih u kafićima i na tulumima ... nisam mogao dodati glazbenu podlogu jer je magnetska traka bila vrlo slaba i tanka. Sjećam se da sam postao poznat u Madridu jer sam puštao kasete s glazbom, a osobno sam interpretirao glasove svih likova, pjesme i dijaloge.“[7]

Karijera

uredi
 
Almodóvar 2006. na filmskom festivalu u Torontu

Upitan da objasni tajnu uspjeha svojih filmovima, odgovorio je "Važno je ne zaboraviti da se filmovi rade kako bi zabavili gledatelja. U tome je ključ uspjeha".[8] Almodóvar je bio pod snažnim utjecajem starih holivudskih filmova u kojima se sve događa oko glavnog ženskog lika i on nastavlja dalje u toj tradiciji. Almodovar je otvoreno gej [9] i ugrađuje elemente gej i underground kulture u popularne sadržaje čime redefinira percepciju španjolske kinematografije i Španjolske.[10]

Filmografija

uredi

Filmovi (kao redatelj)

uredi
Godina Film Naslov originala
1980. Pepi, Luci, Bom i druge djevojke iz grupe Pepi, Luci, Bom y otras chicas del montón
1982. Labirint strasti Laberinto de pasiones
1983. Mračne navike Entre tinieblas
1984. Čime sam to zaslužila? ¿Qué he hecho yo para merecer esto?
1986. Matador Matador
1987. Zakon želje La ley del deseo
1988. Žene na rubu živčanog sloma Mujeres al borde de un ataque de nervios
1990. Veži me! ¡Átame!
1991. Visoke potpetice Tacones lejanos
1993. Kika Kika
1995. Cvijet moje tajne La flor de mi secreto
1997. Živo meso Carne trémula
1999. Sve o mojoj majci Todo sobre mi madre
2002. Pričaj s njom Hable con ella
2004. Loš odgoj La mala educación
2006. Vraćam se Volver
2009. Slomljeni zagrljaji Los abrazos rotos
2011. Koža u kojoj živim La piel que habito

Nagrade

uredi
Oscar
Godina Kategorija Film Rezultat
1988. Najbolji strani film Žene na rubu živčanog sloma Nominiran
1999. Najbolji strani film Sve o mojoj majci Dobitnik
2002. Najbolji redatelj Pričaj s njom Nominiran
2002. Najbolji originalni scenarij Pričaj s njom Dobitnik
Zlatni globus
Godina Kategorija Film Rezultat
2000. Najbolji film na stranom jeziku Sve o mojoj majci Dobitnik
2003. Najbolji film na stranom jeziku Pričaj s njom Dobitnik
2007. Najbolji film na stranom jeziku Vraćam se Nominiran
2010. Najbolji film na stranom jeziku Slomljeni zagrljaji Nominiran
2012. Najbolji film na stranom jeziku Koža u kojoj živim Nominiran
BAFTA
Godina Kategorija Film Rezultat
1989. Najbolji film na stranom jeziku Žene na rubu živčanog sloma Nominiran
1998. Najbolji film na stranom jeziku Živo meso Nominiran
1999. Najbolji redatelj Sve o mojoj majci Dobitnik
Najbolji izvorni scenarij Nominiran
Najbolji film na stranom jeziku Dobitnik
2002. Najbolji film na stranom jeziku Pričaj s njom Dobitnik
Najbolji izvorni scenarij Dobitnik
2004. Najbolji film na stranom jeziku Loš odgoj Nominiran
2006. Najbolji film na stranom jeziku Vraćam se Nominiran
2009. Najbolji film na stranom jeziku Slomljeni zagrljaji Nominiran
2011. Najbolji film na stranom jeziku Koža u kojoj živim Dobitnik
Nagrada Goya
Godina Kategorija Film Rezultat
1988. Najbolji film Žene na rubu živčanog sloma Dobitnik
Najbolji originalni scenarij Dobitnik
Najbolji redatelj Nominiran
1990. Najbolji redatelj Veži me! Nominiran
Najbolji film Nominiran
Najbolji originalni scenarij Nominiran
1995. Najbolji redatelj Cvijet moje tajne Nominiran
1999. Najbolji redatelj Sve o mojoj majci Dobitnik
Najbolji film Dobitnik
Najbolji originalni scenarij Nominiran
2002. Najbolji redatelj Pričaj s njom Nominiran
Najbolji film Nominiran
Najbolji originalni scenarij Nominiran
2004. Najbolji redatelj Loš odgoj Nominiran
Najbolji film Nominiran
2006. Najbolji redatelj Vraćam se Dobitnik
Najbolji film Dobitnik
Najbolji originalni scenarij Nominiran
2009. Najbolji originalni scenarij Slomljeni zagrljaji Nominiran
2011. Najbolji adaptirani scenarij Koža u kojoj živim Nominiran
Najbolji redatelj Nominiran
Najbolji film Nominiran
Nagrada César
Godina Kategorija Film Rezultat
1990. Najbolji strani film Veži me! Nominiran
1992. Najbolji strani film Visoke potpetice Dobitnik
1999. Počasni César Dobitnik
2000. Najbolji strani film Sve o mojoj majci Dobitnik
2003. Najbolji film iz Europske Unije Pričaj s njom Dobitnik
2005. Najbolji film iz Europske Unije Loš odgoj Nominiran
2007. Najbolji strani film Vraćam se Nominiran
Filmski festival u Cannesu
Godina Kategorija Film Rezultat
1999. Najbolji redatelj Sve o mojoj majci Dobitnik
2006. Najbolji scenarij Vraćam se Dobitnik

Izvori

uredi
  1. "Pedro Almodovar." Encyclopedia of World Biography. Thomson Gale. 2004. Encyclopedia.com. 2. siječnja. 2010. <http://www.encyclopedia.com>
  2. 2,0 2,1 „Book of Members, 1780-2010: Chapter A”. American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 15. travnja 2011. 
  3. D’Lugo, Pedro Almodóvar, str. 13
  4. Allison, A Spanish Labyrinth, str. 7
  5. D’Lugo, Pedro Almodóvar, str. 14
  6. Edwards, Almodóvar: Labyrinth of Passion, str. 12
  7. Almodóvar Secreto: Cobos and Marias, str. 76- 78
  8. „The Skin I Live In Movie review”. uinterview.com. 3. ožujka 2012.. 
  9. „Acceptance one reel at a time”. Time.com. 3. ožujka 2012.. Arhivirano iz originala na datum 2005-12-10. Pristupljeno 2012-07-28. 
  10. Film: Bergan, str.252

Literatura

uredi
  • Allinson, Mark. A Spanish Labyrinth : The Films of Pedro Almodóvar, I.B Tauris Publishers, 2001, ISBN 1-86064-507 - 0
  • Almodóvar, Pedro. Some Notes About The Skin I Live In. Taschen Magazine, Winter 2011/12.
  • Bergan, Ronald. Film, D.K Publishing, 2006, ISBN 0-7566-2203-4
  • Cobos, Juan and Marias Miguel. Almodóvar Secreto, Nickel Odeon, 1995
  • D’ Lugo, Marvin. Pedro Almodóvar, University of Illinois Press, 2006, ISBN 0-252-07361-4 - 4 Uneseni ISBN nije važeći.
  • Edwards, Gwyne. Almodóvar: labyrinths of Passion. London: Peter Owen. 2001, ISBN 0-7206-1121-0
  • Strauss, Frederick. Almodóvar on Almodóvar, Faber and Faber, 2006, ISBN 0-571-23192-6

Vanjske veze

uredi