George Dewey Cukor (Džordž Kjukor - 7. jula, 1899. - 24. januara, 1983.) bio je američki filmski reditelj, koji je uglavnom snimao komedije i književne adaptacije. Njegova karijera je doživela uspeh u RKO-u i kasnije u MGM-u, gde je snimio filmove poput: What Price Hollywood? (1932), A Bill of Divorcement (1932), Dinner at Eight (1933), Little Women (1933), David Copperfield (1935), Romeo and Juliet (1936) i Camille (1937).

George Cukor
Cukor, 1973.
Biografske informacije
RođenjeGeorge Dewey Cukor
(1899-07-07)7. 7. 1899.
Sjedinjene Američke Države New York City, New York, SAD
Smrt24. 1. 1983. (dob: 83)
Sjedinjene Američke Države Los Angeles, California, SAD
Profesionalne informacije
Zanimanjereditelj
Opus
Djelatni period1930 - 1981
Znamenita djela

Bio je zamenjen na mestu reditelja filma Gone with the Wind (1939), ali je snimio The Philadelphia Story (1940), Adam's Rib (1949), Born Yesterday (1950), A Star Is Born (1954) and My Fair Lady (1964). Nastavio je da snima i 1980-ih.

Biografija uredi

Rođen je na Lower East Side-u u New Yorku, kao mlađe dete i jedini sin mađarsko-jevrejskog zamenika javnog tužioca, Victora i Helene Ilonae (née Gross) Cukor. Kao dete, Cukor se pojavio u nekoliko amaterskih predstava i išao je na časove plesa i sa sedam godina izveo je recital sa Davidom Selznickom, koji je kasnije postao njegov mentor i prijatelj. Bio je opčinjen pozorištem, tako da je bežao sa časova da bi odlazio na matinee.[1] Kao tinejdžer, radio je kao glumac u operi Metropolitan.

Nakon završetka škole, 1917. godine očekivalo se da nastavi očevim stopama i bavi se pravom. Nevoljno je upisao City College of New York, gde se pridružio studentskim vojnim trupama, oktobra, 1918. godine. Njegovo vojno iskustvo je bilo ograničeno, jer je Nemačka predala rat decembra, dva meseca nakon početka njegove vojne karijere. Ubrzo zatim, Cukor je napustio školu.

Cukor je dobio posao pomoćnika inspicijenta u putujućoj produkciji mjuzikla The Better 'Ole. Godine 1920. postao je inspicijent trupe Knickerbocker Players, a naredne godine je počeo da radi kao generalni menadžer za novu letnju trupu, Lyceum Players. Godine 1925. formirao je svoju trupu, C.F. and Z. Production Company sa Walterom Folmerom i Johnom Zwickim, što mu je dalo mogućnost da režira. Nakon njihove prve sezone, Cukor je imao svoj rediteljski debi na Broadwayu sa predstavom Antonia, mađarskog pisca Melchior Lengyel, nakon čega je radio u Rochesteru sa trupom koju su činili Louis Calhern, Ilka Chase, Phyllis Povah, Frank Morgan, Reginald Owen, Elizabeth Patterson i Douglass Montgomery, sa kojima je kasnije sarađivao i u Hollywoodu. Samo u toku jedne sezone sa ovom trupom je radila i Bette Davis. Narednih nekoliko decenija Davis je pričala da je dobila otkaz, a Cukor, koji je ozražavao nerazumevanje za pridavanje tolikog značaja incidentu koji je on smatrao minornim, nikada više nije radio sa njom.

Godine 1926. njegova režija adaptacije romana The Great Gatsby bila je zapažena i hvaljena. Režirao je još šest predstava na Broadwayu pre nego što je otišao da radi u Hollywoodu.

Početak hollywoodske karijere uredi

Kada je Hollywood počeo da regrutuje mlade talente za ton film, Cukor se odmah odazvao na poziv. Decembra, 1928. Paramount Pictures i on su potpisali ugovor za 600 dolara nedeljno i refundiranje avionske karte. U Hollywood je došao februara, 1929. godine i radio je probna snimanja, vežbavao dikciju sa glumcima i snimao dijaloge, a kao ko-reditelj počeo je da radi tek 1930. Njegov rediteljski debio bio je film Tarnished Lady iz 1931. godine, u kome je glumila Tallulah Bankhead.

Cukor je brzo stekao reputaciju reditelja koji može da izvuče odličnu glumu iz glumica i postao je poznat kao "ženski reditelj", što je titula koju je on mrzeo. Uprkos reputaciji, Cukor je u toku karijere snimio više filmova nagrađenih Oscarom za najboljeg glumca nego bilo koji drugi reditelj: James Stewart u The Philadelphia Story (1940), Ronald Colman u A Double Life (1947), i Rex Harrison u My Fair Lady (1964). jedna od Cukorovih prvih glumica bila je Katharine Hepburn, koja je debitovala u A Bill of Divorcement ali je ostvila RKO u nedoumici šta da rade sa njom, zbog njenog izgleda i karaktera. Cukor je režirao nekkoliko filmoca sa njom, kako uspešnih, tako i neuspešnih, i njih dvoje su postali bliski prijatelji i van scene.

Cukor je bio angažovan da režira Gone with the Wind, 1936. godine, pre nego što je knjiga objavljena. Naredne dve godine je proveo u pripremama, uključujući i nadgledanje probnih snimanja za glumicu koja bi trebalo da dobije ulogu Scarlett O'Harae. Cukor je želeo Hepburnovu za ulogu, ali je Selznick, koji se plašio njene loše reputacije kao "otrova za box office", tražio da uradi probno snimanje, što je ona odbila.

Izeđu obaveza vezanih za Wind, Cukor je radio na drugim manjim projektima. Snimio je scene u pećini za film The Adventures of Tom Sawyer (1938) i nakon otpuštanja originalnog reditelja filma The Wizard of Oz (1939) proveo je nedelju dana na setu. Premda nije snimio ništa, napravio je značajne promene u izgledu Dorothy i podstakao je Judy Garland da glumi prirodnije, što je značajono doprinelo konačnom uspehu filma.[2]

Cukor je proveo mnogo sati radeći na izgovoru sa Vivien Leigh i Oliviom de Havilland. Uprkos glasinama da je Clark Gable odbijao da radi sa Cukorom na snimanju, ništa u Selznickovim memoarima ne sugeriše da je Gable imao bilo kakve veze sa oduzimanjem ovog projekta od Cukora i veći su izgledi da je Selznick bio nezadovoljan sporim tempom i kvalitetom rada.

Otkaz sa snimanja Gone With the Wind ga je oslobodio da snima The Women (1939), poznat po čisto ženskoj ekipi i The Philadelphia Story (1940), sa Katharine Hepburn. Snimio je i film sa jednom od svojih omiljenih glumica, Gretom Garbo, Two-Faced Woman (1941), što je bila njena poslednja uloga.

Vehunac karijere uredi

Decembra 1952, Sid Luft je predložio Cukoru da snimi mjuzikl A Star is Bornsa Luftovom suprugom, Judy Garland. Cukor je odbio da snima verziju ovog filma 1937. godine, jer je film bio sličan njegovom What Price Hollywood? (1932), ali ova prilika da snima svoj prvi tehnikolor film, prvi mjuzikl, da sarađuje sa scenaristom Mossom Hart i glumicom Judy Garland mu je bila primamljiva. Problemi su nastali još pre početka snimanja, kada nije uspevao da pronađe glavnog glumca. Samo snimanje je bilo praćeno stalnim izmenama scenarija, kao i veoma problematičnim radom sa glavom glumicom, koja je bila zavisna od alkohola i lekova, patila od brojnih pravih i izmišljenih bolesti i čija se telesna težina stalno menjala. Prvo prikazivanje je trajalo 210 minuta i uprkos oduševljenja publike film je skraćen na 182 minuta za premijeru u New Yorku. Kritike koje je dobio bile su najbolje u njegovoj karijeri. Međutim, nakon njegovog odlaska u Indiju producenti Warnera su odlučili da skrate film na 154 minuta, kako bi povećali broj mogućih dnevnih prikazivanja u bioskopima. Cukor je bio razočaran finalnom verzijom, kojoj su nedostajale neke muzičke i dramske scene. Film nije dobio nijednu nagradu Akademije od 6 nominacija.

U narednih nekoliko godina snimio je par filmova koji su imali različitu prođu kod publike i kritike. Njegov naredni veliki film bio je My Fair Lady. Tokom snimanja narastala je tenzija između Cukora i kostimografa, Cecil Beatona, ali je Cukor bio oduševljen glavnom glumicom, Audrey Hepburn, premda ostali nisu uživali u njenim zahtevima dive. Premda je nekoliko kritika bilo loše, film je imao veliki uspeh kod publike i doneo mu je Oscar za najboljeg reditelja, Zlatni globus za najboljeg reditelja i Directors Guild of America Award, za koje je bio raniije nekoliko puta nominovan.

Nakon My Fair Lady, Cukor je ređe snimao. Snimio je film sa Maggie Smith, Travels with My Aunt, 1972. i dva televizijska filma sa Katharine Hepburn, Love Among the Ruins (1975) i The Corn Is Green (1979). Svoj poslednji film, Rich and Famous (1981) sa Jacqueline Bisset i Candice Bergen, snimio je u svojoj 82. godini.

Privatni život uredi

U Hollywood je bila javna tajna da je Cukor gej, premda je on bio diskretan po pitanju svoje seksualne orijentacije i nije je nosio kao "značku na reveru", kako je rekao producent Joseph L. Mankiewicz. Bio je poznat kao bon vivant, čija je luksuzna kuća bila mesto nedeljnog okupljanja i žurki sa closeted poznatim osobama i zgodnim muškarcima koje su oni dovodili. Bar se jednom desilo u toku njegove "vladavine" u MGM-u da je bio uhapšen, ali su menadžeri studija uspeli da ga oslobode optužnice i da spreče objavljivanje u medijima. Krajem 1950-ih započeo je vezu sa znatno mlađim muškarcem, Georgeom Towersom. Cukor je finansirao njegove studije, ali se nakon diplomiranja 1967. godine Towers oženio. Njih dvojica su nastavili da gaje blizak odnos koj je trajao do kraja Cukorovog života.

Već sredinom 1930-ih Cukor nije bio samo uspešan reditelj, već i nezvanični "vođa" hollywoodske gej subkulture. Njegova kuća, koju je 1935. redekorisao William Haines, bila je mesto okupljanja gejeva iz filmske industrije. Tu su se nalazili Haines i njegov partner Jimmie Shields, Alan Ladd, pisac Somerset Maugham, reditelj James Vincent, pisac Rowland Leigh, kostimograf Orry-Kelly i Robert Le Maire, kao i glumci John Darrow, Anderson Lawler, Grady Sutton, Robert Seiter and Tom Douglas. Frank Horn, sekretar Cary Granta je takođe često dolazio.

Cukorovi prijatelji su bili od izuzetne važnosti za njega i njegova kuća je bila puna njihovih fotografija. Redovni posetioci njegovih soarea bili su Katharine Hepburn i Spencer Tracy, Joan Crawford i Douglas Fairbanks, Jr. , Lauren Bacall i Humphrey Bogart, Claudette Colbert, Marlene Dietrich, Laurence Olivier i Vivien Leigh, glumac Richard Cromwell, Stanley Holloway, Judy Garland, Gene Tierney, Noël Coward, Cole Porter, reditelj James Whale, dizajnerka Edith Head i Norma Shearer, posebno nakon smrti njenog prvog muža, Irvinga Thalberga. Često su dolazili i književnici kao što su Sinclair Lewis, Theodore Dreiser, Aldous Huxley, Ferenc Molnár, i njegov blizak prijatelj, Somerset Maugham.

Smrt uredi

Cukor je umro od infarkta, 24. januara, 1983. godine i sagranjen je u neoznačenom grobu na privatnom groblju, Forest Lawn Memorial Park Cemetery u Glendaleu.[3]

Filmografija uredi

Goidina Naslov Studio Žanr Glumci Napomena
1930 Grumpy Paramount Pictures Drama Cyril Maude Korežija sa Cyril Gardnerom
1930 The Virtuous Sin Paramount Pictures Drama Kay Francis, Walter Huston, Kenneth MacKenna Korežija sa Louis J. Gasnierom
1930 The Royal Family of Broadway Paramount Pictures Komedija Fredric March, Ina Claire Korežija sa Cyril Gardnerom
1931 Tarnished Lady Paramount Pictures Drama Tallulah Bankhead, Clive Brook, Alexander Kirkland
1931 Girls About Town Paramount Pictures Komedija Kay Francis, Lilyan Tashman, Joel McCrea
1932 One Hour With You Paramount Pictures Filmski mjuzikl Maurice Chevalier, Jeanette MacDonald
1932 Une heure près de toi Paramount Pictures Musical Maurice Chevalier, Jeanette MacDonald Korežija sa Ernst Lubitschem
1932 What Price Hollywood? RKO Drama Constance Bennett, Lowell Sherman, Neil Hamilton
1932 A Bill of Divorcement RKO Drama John Barrymore, Billie Burke, Katharine Hepburn
1932 Rockabye RKO Drama Constance Bennett, Joel McCrea, Paul Lukas
1932 The Animal Kingdom RKO Drama Leslie Howard, Ann Harding, Myrna Loy Nepotpisan
1933 Our Betters RKO Drama Constance Bennett
1933 Dinner At Eight MGM Drama John Barrymore, Jean Harlow, Marie Dressler, Lionel Barrymore, Billie Burke, Wallace Beery
1933 Little Women RKO Drama Katharine Hepburn, Joan Bennett, Douglass Montgomery
1934 Manhattan Melodrama MGM, Cosmopolitan Pictures Kriminalistički film Clark Gable, William Powell, Myrna Loy Snimio dodatne scene nakon produkcije
1935 David Copperfield MGM Drama Freddie Bartholomew, W. C. Fields, Lionel Barrymore
1935 No More Ladies MGM Komedija Joan Crawford, Robert Montgomery, Franchot Tone Završio film zbog bolesti reditelja Edward H. Griffitha
1935 Sylvia Scarlett RKO Komedija Katharine Hepburn, Cary Grant, Brian Aherne
1936 Romeo and Juliet MGM Romantični film Norma Shearer, Leslie Howard, John Barrymore, Basil Rathbone
1936 Camille MGM Romantični film Greta Garbo, Robert Taylor, Henry Daniell
1938 I Met My Love Again Walter Wanger Productions Romantični film Joan Bennett, Henry Fonda Asistirao je Joshua Loganu u nekim delovima
1938 The Adventures of Tom Sawyer David O. Selznick Avanturistički film Tommy Kelly, Jackie Moran Snimio je neke ponovljene scene
1938 Holiday Columbia Drama Katharine Hepburn, Cary Grant
1939 Zaza Paramount Drama Claudette Colbert, Herbert Marshall
1939 The Women MGM Drama Norma Shearer, Joan Crawford, Rosalind Russell
1939 Gone With the Wind David O. Selznick Drama Vivien Leigh, Clark Gable, Olivia De Havilland, Leslie Howard Otpušten na početku snimanja, par njegovih scena je zadržano u finalnoj verziji
1940 Susan and God MGM Komedija Joan Crawford, Fredric March
1940 The Philadelphia Story MGM Komedija Katharine Hepburn, Cary Grant, Jimmy Stewart
1941 A Woman's Face MGM Drama Joan Crawford, Melvyn Douglas, Conrad Veidt
1941 Two-Faced Woman MGM Komedija Greta Garbo, Melvyn Douglas, Constance Bennett
1942 Her Cardboard Lover MGM Komedija Norma Shearer, Robert Taylor, George Sanders
1942 Keeper of the Flame MGM Drama Spencer Tracy, Katharine Hepburn
1943 Resistance and Ohm's Law Army Signal Corps Dokumentarni film kratki film
1944 Gaslight MGM Drama Ingrid Bergman, Charles Boyer, Joseph Cotten
1944 Winged Victory 20th Century Fox Ratni film
1944 I'll Be Seeing You David O. Selznick Drama Ginger Rogers, Joseph Cotten, Shirley Temple Zamenio ga je William Dieterle tokom produkcije
1947 Desire Me MGM Drama Greer Garson, Robert Mitchum Snimao sa 4 reditelja
1947 A Double Life Garson Kanin Film noir Ronald Colman, Signe Hasso, Shelley Winters
1949 Edward, My Son MGM Drama Spencer Tracy, Deborah Kerr
1949 Adam's Rib Loew's Komedija Spencer Tracy, Katharine Hepburn, Judy Holliday
1950 A Life of Her Own MGM Drama Lana Turner, Ray Milland
1950 Born Yesterday Columbia Komedija Judy Holliday, Broderick Crawford, William Holden
1951 The Model and the Marriage Broker 20th Century Fox Komedija Thelma Ritter, Jeanne Crain, Scott Brady
1952 The Marrying Kind Columbia Komedija Judy Holliday, Aldo Ray
1952 Pat and Mike MGM Komedija Spencer Tracy, Katharine Hepburn, Aldo Ray
1953 The Actress MGM Komedija Spencer Tracy, Teresa Wright, Jean Simmons
1954 It Should Happen to You Columbia Komedija Judy Holliday, Peter Lawford, Jack Lemmon
1954 A Star Is Born Warner Bros., Transcona Enterprises Drama Judy Garland, James Mason Delimično izgubljen film
1956 Bhowani Junction MGM Drama Ava Gardner, Stewart Granger
1957 Les Girls MGM Mjuzikl Gene Kelly, Mitzi Gaynor, Kay Kendall
1957 Wild Is the Wind Paramount Pictures Drama Anna Magnani, Anthony Quinn
1958 Hot Spell Paramount Pictures Drama Shirley Booth, Anthony Quinn, Shirley MacLaine Nepotpisan
1960 Heller in Pink Tights Paramount Pictures Vestern Sophia Loren, Anthony Quinn, Steve Forrest Cukor se odrekao finalne verzije
1960 Song Without End William Goetz Drama Dirk Bogarde, Capucine, Genevieve Page Završio film nakon smrti Charles Vidora
1960 Let's Make Love The Company of Aritsts Mjuzikl Marilyn Monroe, Yves Montand, Tony Randall
1962 Something's Got to Give 20th Century Fox Komedija Marilyn Monroe, Dean Martin, Cyd Charisse Projekar napušten nakon smrti Monroeve / sačuvano 37 minuta snimka
1962 The Chapman Report DFZ Productions Drama Shelley Winters, Jane Fonda, Claire Bloom, Glynis Johns
1964 My Fair Lady Warner Bros. Mjuzikl Audrey Hepburn, Rex Harrison
1969 Justine 20th Century Fox Drama Michael York, Anouk Aimée, Dirk Bogarde Zamenio Joseph Stricka
1972 Travels with My Aunt MGM Komedija Maggie Smith, Alec McCowen, Cindy Williams
1976 The Blue Bird 20th Century Fox, Lenfilm Studio, Tower International, Wenks Films Drama Elizabeth Taylor, Jane Fonda, Ava Gardner
1981 Rich And Famous MGM, Jaquet Drama Jacqueline Bisset, Candice Bergen

Izvori uredi

  1. David Kipen. „Flawed look at career of blacklisted director”. San Francisco Chronicle. Pristupljeno 7.7.2010. 
  2. The Wizard of Oz at Turner Classic Movies”. Tcm.com. Pristupljeno 7.7.2010. 
  3. „Findagrave.com”. Findagrave.com. Pristupljeno 7.7.2010. 

Eksterni linkovi uredi