Kretanje broja Nijemaca
uredi
Popis stanovništva 2001. godine
uredi
Županija
|
Nijemaca
|
Ukupni postotak
|
Osječko-baranjska |
964 |
33,22%
|
Zagreb |
288 |
9,93%
|
Splitsko-dalmatinska |
260 |
8,96%
|
Primorsko-goranska |
213 |
7,35%
|
Istarska |
180 |
6,20%
|
Vukovarsko-srijemska |
171 |
5,9%
|
Zadarska |
139 |
4,8%
|
Dubrovačko-neretvanska |
99 |
3,41%
|
Bjelovarsko-bilogorska |
84 |
2,9%
|
Požeško-slavonska |
78 |
2,7%
|
Zagrebačka |
75 |
2,59%
|
Brodsko-posavska |
75 |
2,59%
|
Sisačko-moslavačka |
54 |
1,86%
|
Šibensko-kninska |
44 |
1,52%
|
Međimurska |
40 |
1,39
|
Krapinsko-zagorska |
34 |
1,17%
|
Karlovačka |
34 |
1,17%
|
Koprivničko-križevačka |
26 |
0,89%
|
Međimurska |
20 |
0,7%%
|
Virovitičko-podravska |
18 |
0,63%
|
Ličko-senjska |
6 |
0,21%
|
Ukupno |
2.902 |
100%
|
(Popis stanovništva 2001. godine) [3]
|
Godine 1944. je AVNOJ zaključio da njemačku manjinu, paušalno optuženu za suradnju s okupacijskim vlastima, treba izvlastiti.
U jugoslavenskim je logorima umrlo 51.000 žena, djece i staraca od sveukupnih 64.000 njemačkih civilnih žrtava, a više od 40.000 njih registrirano je imenom i prezimenom. Logori bili su zapravo logori za likvidaciju, a bilo ih je ukupno osam, u Bačkoj: Bački Jarak, Gakovo i Kruševlje, u Hrvatskoj u Krndiji i Valpovu, u Banatu Knićanin i Molin i u Srijemu u Srijemskoj Mitrovici. [4]
Prema popisu pučanstva iz 1931. u Jugoslaviji je živjelo 497.000 Nijemaca. Na popisu iz 1948. godine Nijemaca je svega 54.000. Na području Hrvatske živjelo je 1948. godine samo 10.000 Nijemaca umjesto očekivanih 109.000 (prema procijenjenom prirastu) u odnosu na 99.000 iz 1931. godine. Do 1961. taj se broj Nijemaca u Hrvatskoj smanjio na 4200 osoba. Egzodusom Nijemaca u Hrvatskoj je Evangelička crkva izgubila i većinu svojih vjernika. Zagrebački evangelički biskup Philipp Popp je 1945. godine bio optužen od komunističkih vlasti za kolaboraciju i pogubljen. [5]