Otvori glavni meni
Rijeka Enns
Enns in Steyr.jpg
Rijeka kod Steyra
Lokacija
Kontinenti Evropa
Regije Centralna Evropa
Države  Austrija
Pokrajine Salzburg, Štajerska, Gornja Austrija
Gradovi Radstadt, Steyr, Liezen
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Radstädter Tauern (Salzburg)
1750 m
47° 15′ 3″ N, 13° 22′ 10″ E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
između Ennsa i Mauthausena u Dunav
245 m
48° 14′ 13″ N, 14° 31′ 13″ E
Dužina 254[1] km
Pritoke Steyr, Palten
Hidrologija
Protok
  – srednji

201[1] m³/s
Sliv
  – površina
crnomorski
6,080[1] km²
Ulijeva se u Dunav

Enns (od keltskog imena za rijeku - Anisa) je najveća rijeka sjeverozapadne Štajerske duga 254 km, južna pritoka rijeke Dunav.[1]

Enns je tipična rijeka Istočnih Alpa, a sa svojim slivom od 6080 km² peta po veličini u Austriji.[1]

KarakteristikeUredi / Уреди

Rijeka Enns izvire u masivu Radstädter Tauern u saveznoj zemlji Salzburg od tamo teče prema istoku kroz mjestimično močvarnu izduženu dolinu, između Sjevernih vapnenačkih Alpa i Centralnih Alpa, koja je nastala za vrijeme ledenog doba.[1]

Nakon što primi pritoku Palten, teče do prijevoja Mandling i ulazi u Štajersku gdje teče kroz uski kanjon Gesäuse, dug 15 km koju je rijeka probila kroz vapnenačke Ennstalske Alpe.[1] Nakon što primi pritoku Laussabach, naglo okreće prema sjeveru i ulazi na teritorij Gornje Austrije.

Sjeverno od grada Steyra, u predalpskom pojasu, Enns svojim tokom formira granicu između saveznih zemalja Gornje i Donje Austrije. Zbog nje su i stara imena tih zemalja glasila Österreich ob der Enns (Austrija iznad Ennsa) i Österreich unter der Enns (Austrija ispod Ennsa), a ulijeva se u Dunav u blizini Mauthausena.[1]

Sredinom 19. vijeka regulirano je korito rijeke u dužini od oko 70 km na potezu od Weißenbacha do Gesäuse, s ciljem da se dobiju bolje površine za poljoprivredu i pošumljavanje. Tako da je do do 1939. tok rijeke skraćen za 19 km.[1]

Koncern Ennskraftwerke-AG (Ennskraft) izgradio je u donjem toku rijeke, deset protočnih hidroelektrana (Schoenau, Weyer, Grossraming, Losenstein, Ternberg, Rosenau, Garsten-Sankt Ulrich, Staning, Muehlrading i Sankt Pantaleon). One su 1998. proizvele ukupno 1,8 milijardi kWh električne energije.[1]

Najveća urbana naselje duž rijeke su: Radstadt u Salzburgu; Schladming, Gröbming, Liezen, Selzthal i Admont u Štajerskoj i Großraming, Ternberg, Garsten, Steyr i Enns u Gornjoj Austriji.[1]

Danas dolinom rijeke - Ennstal, ide trasa autoputa Pyhrn - transverzale između Njemačke i Slovenije.[1]

IzvoriUredi / Уреди

Vanjske vezeUredi / Уреди