EXAT 51 je naziv umjetničke grupe iz Zagreba, (akronim od Eksperimentalni atelje), slikara i arhitekata koja je djelovala u Zagrebu od 1950. do 1956. godine.[1]Članovi grupe bili su arhitekti; Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vjenceslav Richter, Vladimir Zarahović i slikari; Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec.

Ciljevi i djelaUredi

EXAT 51 se zalagao za apstraktnu umjetnost, suvremene vizualne komunikacije i sintezu svih disciplina likovnog stvaralaštva, danas bi se to reklo - total dizajn. U ono vrijeme poratno vrijeme, kada je socijalistički realizam bio gotovo službena umjetnost, to su bili hrabri stavovi. Grupi i njezinom djelovanju svakako je išao u prilog razlaz tadašnje Jugoslavije sa SSSR-om i odbacivanje rezolucije Informbiroa od strane Tita.

Grupa se oglasila u javnosti Manifestom, objavljenim na Plenumu Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske u Zagrebu, 7. prosinca 1951.[2] Prva izložba grupe EXAT 51, 1952. održana je u stanu Ivana Picelja u Gajevoj ulici.[3] Nakon te izložbe grupa je izlagala 1953 u prostorijama Društva arhitekata u Zagrebu, tad je javno objavljen manifest grupe koji je napisao arhitekt Vjenceslav Richter.

Exatovci su nastupili su na izložbi suvremene jugoslavenske umjetnosti u povodu kongresa AICA u Dubrovniku. Svoju posljednju izložbu Exat (Picelj, Srnec) je održao u Beogradu u Galeriji ULUS-a 1956. Članovi EXAT 51 imali su velike zasluge za pokretanje I. zagrebačkog triennala primijenjenih umjetnosti i kod osnivanja Studija za industrijsko oblikovanje 1955. godine. EXAT 51 je odigrao značajnu ulogu u tadašnjoj jugoslavenskoj i hrvatskoj umjetnosti, kao širitelji prostora umjetničke slobode.

BibliografijaUredi

IzvoriUredi

Vanjske vezeUredi