Ukoliko ste tražili nešto drugo, vidite članak Vrbas (razvrstavanje).

Vrbas (1983–92. Titov Vrbas), grad u Bačkoj, na 45°34' severne geografske širine i 19°38' južne geografske širine. Obuhvata površinu od 376 km² i ima negde oko 25,887 stanovnika. Geografski položaj Vrbasa karakteriše mnoštvo prirodno-geografskih i društveno-ekonomskih komponenti i međusobnih uticaja. Zauzima deo prostora koji se nalazi u geometrijskom središtu Bačke. U gradu se ukrštaju železničke pruge: Subotica-Vrbas-Beograd i Sombor-Vrbas. Kroz Vrbas vode važni drumski putevi sledećih pravaca: Sombor-Vrbas-Novi Sad, Vrbas-Bačka Palanka, Vrbas-Subotica. Vrlo značajnu ulogu imaju i vodeni tokovi, koji predstavljaju deo hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav. Graniči se sa opštinama: Kula, Mali Iđoš, Srbobran, Temerin, Novi Sad, Bačka Palanka i Odžaci.

Vrbas

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južnobački
Opština Vrbas
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 24112
Gustina stanovništva 244* st./km²
Geografija
Koordinate 45°34′10″N 19°38′16″E / 45.5695°N 19.637833°E / 45.5695; 19.637833
Nadmorska visina 78 m
Površina 107,0* km²
Vrbas na mapi Srbije
Vrbas
Vrbas
Vrbas (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 21460
21463
21464
Pozivni broj 021
Registarska oznaka VS / VS


Koordinate: 45° 34′ 10" SGŠ, 19° 38′ 16" IGD

Istorija Vrbasa uredi

Prvi pomen u pisanim izvorima o Vrbasu je iz 1387.god. Međutim istorija Vrbasa seže mnogo dalje u prošlost. Zahvaljujući arheološkim ispitivanjima na lokalitetima:Čarnok, Šuvakov salaš i ciglana Polet, mnogo toga o prošlosti Vrbasa nam je jasnije. Na obalama Crne bare konstatovana su neolitska naselja. Na Šuvakovom salašu otkrivena je kuća koja potvrđuje dosadašnja saznanja o tome da su naselja delom ukopana u les, da su zidovi kuća od pletera i da su domaće životinje već tada bile svakodnevnica sela. Iz perioda bronzanog doba konstatovano je naselje sa nekropolom u neposrednoj blizini Čarnoka. Veoma značajno nalazište mlađeg gvozdenog doba na lokalitetu Čarnok-Bačko dobro polje uspešno se štiti i istražuje.

Dolaskom Kelta na ova područja u drugoj polovini 4. veka p.n.e, Čarnok postaje keltski opidum, i prvenstveno predstavlja trgovački centar a kasnije dobija i odbrambenu ulogu. Od 1.veka nove ere ovi prostori su deo tzv. barbarikuma koji se nalazi naspram Rimskog carstva i doživljava direktne uticaje Rimske civilizacije. Istovremeno dolazi do naseljavanja Sarmata, pripadnika iranskih naroda, koji donose i grčko-helenističke kulturne uticaje. Od 4. veka naše ere prostore zapljuskuju talasi naroda koji su nošeni velikom seobom naroda. Najduže se zadržavaju Avari, o čemu svedoči nekropola na lokalitetu ciglana Polet. Početak 9. veka označava kraj avarske dominacije i kontrolu Franaka a zatim Bugara nad ovim prostorima.

Za godinu osnivanja Vrbasa uzima 1213. kao sedište poseda dvojice plemića pod nazivom "Orbaspalotaja". Prema pisanim izvorima ovde je uglavnom živelo slovensko stanovništvo, Srbi, koji su u više navrata zbog poplava, ratova ili bolesti napuštali naselje. Godine 1720. nastupaju ogromne etičke promene, Srbi se sele u Rusiju i Banat a počinje kolonizacija Nemaca, Rusina i Mađara na ove prostore. U 19. veku zahvaljujući prokopavanju kanala i izgaradnji pruge Pešta-Subotica-Novi Sad, Vrbas je izrastao u industrijsko-zanatski trgovinski centar. Otvaraju se nove osnovne škole, zanatska škola i gimnazija.

Godine 1983., Vrbas dobija ime Titov Vrbas. Vojvodina jedina nije imala grad sa Titovim imenom, a najveći konkurent za dobijanje Titovog imena je u to vreme bio Vršac. Na početku sukoba 90-tih , odlukom skupštine Republike Srbije vraćen je stari naziv svim gradovima sa Titovim imenom u Republici Srbiji.

Saobraćaj uredi

 
Železnička stanica u Vrbasu

Kultura i obrazovanje uredi

Osnovana je 1962. sa sedam odeljenja, dva u Vrbasu i po jedno u okolnim opštinama. Poseduje oko 103.000 knjiga, učestvuje u većini kulturnih manifestacija opštine.
web site: Biblioteka Vrbas Arhivirano 2018-08-28 na Wayback Machine-u

  • Dom kulture "Vrbas"

Osnovan je 1968., u okviru njega radi i bioskop "Jugoslavija".
Izgoreo je u požaru početkom 90-tih posle čega je počeo sa gradnjom novi. Povoljan geografski položaj i migracije omogućili su da sena teritoriji Vrbasa jave rani oblici prosvetnog života. Tako da se:
-1735. otvara Srpska crkvena osnovna škola
-1790. otvara se narodna osnovna škola
-1765. Rusinska osnovna škola

Ubrzo zatim otvaraju se i jevrejska, nemačka, državna mešovita i druge škole.

Demografija uredi

U naselju Vrbas živi 20355 punoletnih stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,6 kod muškaraca i 39,5 kod žena). U naselju ima 8379 domaćinstava, a prosječan broj članova po domaćinstvu je 3,08.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednjem popisu primećen je značajan pad u broju stanovnika.

Etnički sastav po popisu iz Popis stanovništva u Srbiji 2011.[1]
Srbi
  
12243 50.77%
Crnogorci
  
5196 21.55%
Mađari
  
1690 7.00%
Rusini
  
1354 5.61%
Ukrajinci
  
634 2.63%
Hrvati
  
361 1.49%
Jugosloveni
  
110 0.45%
Romi
  
106 0.44%
Nemci
  
92 0.38%
Makedonci
  
82 0.34%
Slovaci
  
80 0.33%
Muslimani
  
39 0.16%
Rusi
  
36 0.15%
Slovenci
  
29 0.12%
Albanci
  
20 0.08%
Bugari
  
13 0.05%
Bunjevci
  
11 0.04%
Bošnjaci
  
4 0.01%
Rumuni
  
1 0.02%
ostali
  
174 0.72%
Regionalna pripadnost
  
289 1.19%
neizjašnjeni
  
1420 5.89%
nepoznato
  
125 0.51%
ukupno: 24.112

Reference uredi

  1. Etnička struktura nakon popisa 2011.
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze uredi