Richmond, Virginia
Richmond je glavni grad američke savezne države Virginia, na istoku Sjedinjenih Američkih Država od 205 533 stanovnika. [1]
 | |
| Koordinate: 37°32′N 77°25′W / 37.533°N 77.417°W | |
| Država |  SAD
|
| Savezna država |  Virginia
|
| Osnovan | 1737. |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Dwight Clinton Jones |
| Površina | |
| - Ukupna | 162.0 km² |
| Visina | 45.7 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Urbano područje | 205 533 [1] |
| Vremenska zona | UTC-5 (UTC-4) |
| Poštanski broj | 23173, 23218–23242, 23249–23250, 23255, 23260–23261, 23269, 23273–23274, 23276, 23278–23279, 23282, 23284–23286, 23288–23295, 23297–23298, 23221, 23225, 23226, 23220 |
| Pozivni broj | 804 |
| Službena stranica www.ci.richmond.va | |
| Karta | |
  Richmond Richmond na karti Sjedinjenih Američkih Država | |
Metropolitanski Richmond ima čak 1 269 380 stanovnika, i treće je urbano područje u Virginiji.
Geografske karakteristike uredi
Richmond leži u donjem toku rijeke James blizu njenog estuarija u Atlanski ocean, i ulaza u Zaljev Chesapeake. Udaljen svega 71 km² zapadno od luke Williamsburg i 158 km od glavnog grada Washingtona.
Historija uredi
Richmond je osnovan 1737. a već 1780. postao je prijestolnica tadašnje engleske Kolonije Virginia. Richmond je odigrao veliku ulogu za vrijeme Američke revolucije, u njemu je Patrick Henry održao svoj čuveni govor 1775., u kom je rekao dajte mi slobodu, ili me ubite, koji je imao veliki odjek među patriotima. Thomas Jefferson bio je u to ratno vrijeme guverner Virginije, on je u Richmondu napisao ustav Virginije u kom je naglasio slobodu vjeroispovjesti, kao temeljno pravo ljudi. Za vrijeme Američkog građanskog rata, Richmond je bio glavni grad Konfederacije.
Richmond je bio jedan od prvih gradova na svijetu koji je već na početku 20. vijeka imao električni tramvaj.
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 „Community Facts” (engleski). United States Census Bureau. Pristupljeno 29. 01. 2013.
Literatura uredi
- Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553.
- Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365.
- Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332.
- Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.
- Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071.
- Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. Scarecrow Press. ISBN 0-8108-5036-2.
Vidi još uredi
Vanjske veze uredi
- Službene stranice grada Arhivirano 2013-08-01 na Wayback Machine-u (en)
