Ptuj (njemački: Pettau, latinski: Poetovium) je grad u Sloveniji od 17.972 stanovnika[1], on je i administrativni centar Občine Ptuj na sjeveroistoku Slovenije.

Ptuj
Panorama grada nad Dravom
Panorama grada nad Dravom
Panorama grada nad Dravom
Koordinate: 46°25′N 15°52′E / 46.417°N 15.867°E / 46.417; 15.867
Država  Slovenija
Pokrajina Štajerska
Statistička regija Podravska regija
općina Občina Ptuj
Površina
 - Ukupna 25.6 km²[1]
Visina 189
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 17.972[1]
 - Urbana gustoća 702 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 2250
Službene stranice
www.ptuj
Karta
Ptuj na mapi Slovenije
Ptuj
Ptuj

Geografske karakteristike uredi

Ptuj leži duž nekadašnjih obala Drave (danas je to veliko akumulaciono jezero), udaljen oko tridesetak km od Maribora.

 
Gradska vijećnica

Historija uredi

Antika uredi

Kraj oko Ptuja bio je naseljen još od paleolita, ali je grad izrastao i stekao slavu za Rima. Ime Colonia Ulpia Traiana Poetovio i status dobio je za vladavine cara Trajana[2] (98. - 117.) Prvi pisani trag o Poetoviu potječe iz 69. godine n.e., kad je u njemu Vespazijan izabran za cara. Rimski Poetovio se razvio u izuzetno važan vojnički, trgovački, carinski i administrativni centar u kom je živjelo 40 000 stanovnika, taj broj grad više nikad nije dostigao.[2]

Srednji vijek uredi

Za ranog srednjeg vijeka Poetovio su prvo opljačkali Huni, a zatim zauzeli Avari i Slaveni. Za vrijeme vladavine kneza Pribina Ptujem su zavladali Franci.[2] Kasnije je postao leno salzburških biskupa, ali je zbog tog i trpio stalne ugarske napade. Usprkos svemu tadašnji Petau, se uspio nekako osoviti na noge, izgraditi zidine oko naselja, pa je dobio i status grada. Vrhunac tog perioda progresa bio je Gradski statut iz 1376., koji je imao čak i regule o izgradnji, pored klasičnih ekonomskih pravila. Nakon tog uslijedio je period nazadovanja grada, pritisnutog s jedne strane Osmanskim napadima, ali i požarima, poplavama, epidemijama kuge i ostalih boleština.[2]

Novo doba uredi

Petau je 19. vijek dočekao kao potpuno periferijski grad, jer više nije bio ni na jednom važnijem prometnom pravcu Sve do kraja Prvog svjetskog rata Ptuj, odnosno Petau bio je većinski njemački grad, Slovenci su živjeli u selima po okolici, tad je počela promjena sastava stanovništva. Ona se naročito dramatično ubrzala za Drugog svjetskog rata, kad je Ptuj anektiran u Treći Reich. Nacisti su osvetnički prisilno iselili sve novodoseljene stanovnike u Štajersku, želivši ga učiniti potpuno etnički čistim. Nakon rata nove slovenske vlasti odvratile su istom mjerom i što milom, a što silom istjerali svo njemačko stanovništvo.

Znamenitosti uredi

Ptuj je rijedak evropski grad koji ima mitraističke spomenike, tragovi triju hramova otkriveni su na desnoj, a dva na lijevoj obali Drave. Prvi nalaz datira iz sredine 2. vijeka (iskopan je 1898. -1899.), to je najstariji mitraistički hram pronađen u podunavskim provincijama. Drugi ostatak nekadašnjeg mitrinog svetišta otkriven je 1901. u kripti dominikanski crkve. A treći nalaz iz sredine 3. vijeka, otkopan je na Gornjem Bregu kod potoka Studenčnica.

 
Dravski toranj i teatar

Historijski centar grada (srednjovjekovni Ptuj), izgrađen je između rijeke Drave na jugu i brda Grajski grič na sjeveru. Njegov trokutasti tlocrt omeđuje sa sjevera tvrđava Ptujski grad, sa zapada dominikanski, a sa istoka franjevački samostan. Ptujski grad leži na brdu Grajski grič koje dominira nad čitavim krajem i vidi se na kilometre daleko. On je u 14. vijeku potpuno opasan bedemima, koji su ojačani tornjevima, njih su tokom 16. vijeka dogradili talijanski graditelji zbog opasnosti od Osmanlija. Od svih brojnih tornjeva ostao je samo još jedan - Dravski, u kom se danas nalazi Miheličeva galerija.

Danas je to očuvano staro jezgro Ptuja, zaštićeno kao spomenik kulture.

Privreda uredi

Ptuj je danas poznat po velikoj peradarskoj farmi i trgovačkom poduzeću - Perutina ptuj, koje je najznačajnije za ekonomiju grada, i po turističkom resortu Terme Ptuj.[3]

Gradovi prijatelji uredi

Ptuj ima ugovore o prijateljstvu sa slijedećim gradovima;

Poznati sugrađani uredi

Panorama grada i jezera

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Slovenia: Podravska” (engleski). City population. Pristupljeno 27. 04. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 „Ptuj” (engleski). SPIRIT Slovenia. Pristupljeno 27. 04. 2014. 
  3. „Terme Ptuj” (slovenski). Sava, Hotels&Resorts. Arhivirano iz originala na datum 2014-03-25. Pristupljeno 27. 04. 2014. 

Vanjske veze uredi