Prefekt

	Drevni Rim
	<img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/98/Roman_SPQR_banner.svg/150px-Roman_SPQR_banner.svg.png" decoding="async" width="150" height="119" class="mw-file-element" data-file-width="289" data-file-height="229"> ; Članak je dio serije:; Politika i uprava; Drevnog Rima
Periodi
Principat; Zapadno Carstvo	Dominat; Istočno Carstvo
Redovni magistrati
Konzul; Pretor; Kvestor; Promagistrat	Edil; Tribun; Cenzor; Guverner
Izvanredni magistrati
Diktator; Magister Equitum; Konzularni tribun	Rex; Triumviri; Decemviri
Titule
Legatus; Dux; Officium; Praefectus; Vicarius; Vigintisexviri; Lictor	Magister Militum; Imperator; Princeps senatus; Pontifex Maximus; Augustus; Caesar; Tetrarh
Institucije i pravo
Rimski Senat; Cursus honorum; Rimske skupštine; Kolegijalnost	Rimsko pravo; Rimsko državljanstvo; Auctoritas; Imperium
	Druge države; pogledaj • razgovor • uredi

Prefekt (latinski: praefectus) je naziv za magistrata, odnosno javnog funkcionara koji u raznim zemljama ima različite dužnosti i ovlasti. Teritorija ili institucija nad kojom prefekt ima nadležnost se ponekad naziva prefektura.

Riječ potječe od latinskog izraza praeficere, a što znači "stati ispred". Prvi put se pojavio u antičkom Rimu gdje je označavao niz različitih javnih službenika. Od pada Rimskog Carstva se počeo koristiti i u nizu zemalja, pogotovo onima gdje se kao službeni jezik koristi neki od romanskih jezika.

Drevni Rim uredi

Praefectus je obično bila titula koju su nosili niže rangirani službenici, odnosno službenici koji nisu bili izabrani, nego imenovani ili podređeni izabranim službenicima. U pravilu su obavljali rutinske poslove, kao vođenje zatvora ili civilne uprave.

Pretorijanski prefekti uredi

Pretorijanski prefekt (Praefectus praetorio) je u početku bio tek komandant tjelesne straže generala, da bi važnost dobio kada je Pretorijanska garda dobila ulogu o dređivanju carecva. Od vremena Dioklecijanove tetrarhije (c. 300) pretorijanski prefekti su postali upravnicima jedne od četiri pretorijskih prefektura, odnosno razine iznad novostvorenih dijeceza i na manje dijelove podijeljenih provincija.

Još na samom početku carskog režima, Egiptu je priznata važnost kao posebnoj provinciji, te je tamošnji guverner nosio specifičnu titulu Praefectus Augustalis.

Policijski i civilni prefekti uredi

Praefectus urbi ili praefectus urbanus: gradski prefekt, nadležan za upravu grada Rima.
Praefectus vigilum: komadnant policijsko-vatrogasne službe (Vigiles).
Praefectus aerarii: plemići imenovani za čuvare državne blagajne.

Vojni prefekti uredi

Praefectus alae: komandant konjičkog bataljona.
Praefectus castrorum: komandant logora.^[1]
Praefectus cohortis: komandant kohorte (bilo dijela legije, bilo odgovarajuće jedinice).
Praefectus classis: komandant flote.^[1]
Praefectus equitatus: komandant konjice.
Praefectus equitum: komandant konjice.
Praefectus fabrum: oficir zadužen za fabre, posebno obučene inženjerce i zanatlije.^[1]
Praefectus legionis: komadant konjice u legiji.^[1]
Praefectus legionis agens vice legati: zamjenik komadanta konjice u legiji.
Praefectus orae maritimae: službenik zadužen za nadzor i obranu strateški važnog dijela morske obale.^[1]
Praefectus socium (sociorum): rimski oficir zadužen za komandu nad ala sociorum (jedinice koju čine socii, italijanski savzenici Rima).

Neke od pomoćnih trupa su imali posebne titule za svoje prefekte:

Praefectus Laetorum (germanske jedinice, posebno u Galijil)
Praefectus Sarmatarum gentilium (jedinice porijeklom sa stepa, posebno u Italiji)

Vjerski prefekti uredi

Praefectus urbi: prefekt iz republikjanskog doba koji je čuvao grad za vrijeme godišnjeg žrtvovanja latinski: feriae latina na Albanskim brdima, a u kojima su sudjelovali konzuli. Bivša titula mu je bila "custos urbi" ("čuvar grada").

Feudalno doba uredi

U srednjem latinskom je præfectus služio da označi razne službenike—upravne, vojne i sl. najčešće uz titulu vezanu uz lokalni govor (kao Burggraf).

Moderne države uredi

U Francuskoj (i bivšim francuskim ili belgijskim kolonijama kao što je Ruanda), prefekt (préfet) je predstavnik države u departmanu (département). Njegova služba se naziva prefektura (préfecture), a negdje se time naziva i njegova teritorijalna nadležnost. Pod-prefekti (sous-préfets, sous-préfecture) djeluju arondismanima pod njegovom kontrolom. U Parizu prefekt policije upravlja gradskom policijom.
U Italiji prefekt (prefetto) je državni predstavnik u provincija . Njegova kancelarija se zove Prefettura - Ufficio Territoriale del Governo . On ima političku odgovornost i djeluje zajednos s kvestorom (Questore), koji je tehnički odgovoran za provođenje zakona u slučaju kada je ugrožena javna bezbjednost. Služba je uvedena godine 1861. pod vladom Bettina Ricasolija. U ranim godinama je služba sa sobom donosila daleko više odgovornosti, s obzirom da se preko nje nametao autoritet centralne vlasti na polju obrazovanja, javnih radova, sanitarne djelatnosti te nominacije gradonačelnika i vijećnika u provincijskim skupštinama.
U nekim državama Latinske Amerike su, po uzoru na francuski model ustanovljen u samoj Španiji, prefekti uvedeni kao guverneri; u nekim državama kao Peru, francuski je model uveden u potpunosti, tako da postoje i prefekture i departmani.
U Grčkoj je prefekt (nomarhis, νομάρχης) izabrani poglavar jedne od 54 prefektura (nomarhies, νομαρχίες), koje predstavljaju drugu razinu upravu, između periferija (periferies, περιφέρειες) i općina (demoi, δήμοι). Izbori za prefekte se održavaju svake četvrte godine zajedno sa općinskim izborima. Posljednji takvi izbori su održani u oktobru 2006.
U Rumunjskoj je prefekt (prefect) imenovani vladin predstavnik u okrugu (judeţ) i Općini Bukurešt, te ima ured zvan prefectură. Njegova je dužnost predstavljati centralnu vlast na lokalnoj razini, služiti kao veza i koordinirati Nacionalni plan razvoja i druge vladine programe na lokalnoj razini.
U kanadskoj provinciji Quebec, prefekt (préfet) je poglavar regionalne okružne općine.
U Brazilu je prefekt (prefeito) izabrani šef izvršne vlasti u općini. Veći gradovi kao São Paulo, Rio de Janeiro, Curitiba, itd. imaju pod-prefekte koje imenuje izabrani prefekt.
U Gruziji je prefekt (პრეფექტი) šef izvršne vlasti u općini, a od 1990. do 1992. ga je imenovao predsjednik Gruzije.

Katolička crkva uredi

Izraz se koristi i u Katoličkoj crkvi, koja je veći dio terminologije kanonskog prava preuzela od rimskog prava.

Rimska kurija ima devet prefekta za kongregacije kao i dva za Papino domaćinstvo i za Ekonomske poslove Svete stolice.
Titula se koristi za načelnike nekih pontifikalnih savjeta (centralnih odjela Kurije), koje se načelno nazivaju predsjednicima, ali ponekada imaju ex officio položaj prefekta. Na primjer, predsjednik Pontifikalnog savjeta za međureligijski dijalog je istovremenbo prefekt Komisije za religijske odnose sa muslimanima.
Tradicionalno su ti službenici kardinali, pa se za njih koristi titula "kardinal-prefekt" ili "kardinal-predsjednik". Kada nisu imenovani, za njih se koristi izraz "pro-prefekt" ili "pro-predsjednik". Oni obično budu imenovani prefektima ili predsjednicima nakon unapređenja u Sveti kolegij. Međutim, od 2005. se ova praksa počela napuštati.
Apostolski prefekt je svećenik (ponekad titularni biskup, ali uglavnom svećenik) na čelu apostolske prefekture, oblika rimokatoličke teritorijalne jedinice koja ima funkciju dijeceze, najčešće misionarskog tipa ili u anti-religijskoj zemlji kao što je Narodna Republika Kina, pa još uvijek nema redovni status dijeceze.

Obrazovne institucije uredi

U nekim školama u anglosaksonskim zemljama prefekt (prefect) je naziv koji se daje učeniku koji ima određeni autoritet nad drugim učenicima, odnosno redaru. Ponekad iznad njih postoje učenici s titulama viši prefekt (Senior prefect). U prošlosti su nekada imali široke ovlasti, uključujući tjelesno kažnjavanje svojih nediscipliranih kolega.

U Švedskoj se, pak, izraz prefekt (sv:prefekt koristi za čelnika univerzitetske katedre.

Reference uredi

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 Berger, Adolf (2002). Encyclopedic Dictionary of Roman Law. The Lawbook Exchange. str. 643. ISBN 1584771429.

Eksterni linkovi uredi

Catholic Hierarchy

[Berger-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 Berger, Adolf (2002). Encyclopedic Dictionary of Roman Law. The Lawbook Exchange. str. 643. ISBN 1584771429.

[1]