Monrovia je najveći i glavni grad Republike Liberije, ujedno trgovački, administrativni i financijski centar zemlje te najveća luka u tom dijelu Afrike. Grad broji 1,021.762 stanovnika.[1]

Monrovia
Panorama grada s avenijom Broad Street
Panorama grada s avenijom Broad Street
Panorama grada s avenijom Broad Street
Koordinate: 6°18′N 10°48′W / 6.300°N 10.800°W / 6.300; -10.800
Država  Liberija
Okrug (County) Montserrado
po američkom predsjedniku Jamesu Monrou 25. april 1822.
Vlast
 - Gradonačelnik Jefferson T. Koijee
Površina
 - Područje utjecaja 150 km²
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 1,021.762[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+1)
Karta
Monrovia na mapi Liberije
Monrovia
Monrovia
Monrovija na karti Liberije

Geografija uredi

 
Pogled na aveniju Monrovia u centru grada

Najveći i najstariji dio Monrovije se prostire duž poluotoka Mesurado između Atlanskog oceana i rijeke Mesurado, čije ušće formira veliku prirodnu luku. Kanal rijeke Saint Paul koja uvire u Atlantik na sjevernim granicama grada, formira otok Bushrod, na kom se danas prostire luka i industrijski pogoni. On je dostupan iz centra grada, preko dva mosta koja vode do njega, Kralj Zolu Duma i Gabriel Tucker. Administrativno grad Monrovija se nalazi u istoimenom okrugu, ali on nije glavni grad tog okruga, već je to mali gradić Bensonville.

Klima uredi

Monrovija ima tipičnu tropsku monsunsku klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, sa sezonom kiša i sušnom sezonom. Kiše padaju praktički tokom cijele godine, tako da ukupno padne čak 5140 mm, a temperaturne oscilacije su male, tako da ima relativno konstantnu temperaturu tokom cijele godine koja se kreće oko 26 °C.[2]

Klimatološki medijani za Monrovia
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 30 29 31 31 30 27 27 27 27 28 29 30 29
Srednji minimum (°C) 23 23 23 23 22 23 22 23 22 22 23 23 23
Precipitacija (mm) 31 56 97 216 516 973 996 373 744 772 236 130 5 140
Izvor: [3]


Historija uredi

 
Crtež kuće prvog predsjednika Liberije Josepha Robertsa
 
Prizor iz centra grada

Kraj u kojem se danas nalazi Monrovija bio je naseljen kad su se prvi put iskrcali portugalski pomorci 1560. i nazvali ga Cabo Mesurado (Rt Mesurado). Današnja Monrovija osnovana je za vrijeme vladavine američkog predsjednika Jamesa Monroea (18171825).[2] Tadašnje Američko društvo za kolonizaciju (American Colonization Society) željelo je oslobođene američke robove vratiti natrag u Afriku, po uzoru na sličan poduhvat u koji je napravljen u Freetownu. Oni su prvi brod s povratnicima uputili na otok Sherbro u današnjem Sijera Leoneu 1821. godine, ali rezultat je bio katastrofa jer je dobar dio prvih naseljenika pomro od gladi i u sukobima s okolnim domorocima. Stoga, drugi brod koji su poslali 1822.[4] ukrcao je preživjele naseljenike i premjestio ih na otok Providence na ušću rijeke Mesurado, gdje su osnovali naselje Christopolis. Ono je 1824. preimenovano u Monrovija u počast predsjednika Jamesa Monroea koji je osobno bio pristalica takvog načina rješenja problema ropstva u Americi.[2] Nakon tog je pristiglo puno novih stanovnika između 1830. i 1871. godine, tako da su dobar dio današnjih stanovnika potomci tih povratnika.[2]

Na početku 20. vijeka, tadašnja Monrovija imala je 4000 stanovnika, od čega je 2500 bilo američkog porijekla, a ostatak su bili lokalni naseljenici iz plemena Kru, Basa i Grebo. Grad je bio jasno podjeljen na dva dijela, samu Monroviju građenu u stilu američkog juga i Krutown u kojem su se naselili afrički doseljenici. Od 1926. počela je velika migracija stanovnika iz unutrašnjosti u Monroviju u potrazi za poslom. U gradu je 1961. održana Monrovijska konferencija koja je bila odskočna daska za pokretanje Organizacije afričkog jedinstva 1963. godine (od 2002. Afrička unija).[2] Monrovija je teško stradala u Prvom (19891996) i Drugom Liberijskom građanskom ratu (19992003), kada su se vodile velike borbe između vladinih snaga Samuela Doea i snaga Princea Johnsona. Grad je posebno teško stradao za vrijeme Opsade Monrovije 2003. kada je oštećeno mnogo zgrada i uništena gotovo sva infrastruktura. Nakon tih sukoba, velik broj stanovnika grada postali su beskućnici, a posljedice se osjećaju još i danas.

Znamenitosti uredi

Atrakcije Monrovije su zgrada Parlamenta (Capitol iz 1958), vlade (Executive Mansion iz 1964), Gradska vijećnica (City Hall) i Palača pravde. Mnoge od tih građevina teško su oštećene ili uništene za vrijeme građanskih ratova 1990-ih.[2]

Privreda uredi

Privredom Monrovije dominira njena luka koja se danas nalazi na otoku Bushrod, gdje je izgrađena nova umjetna luka, a tu se nalazi i Slobodna (bescarinska) luka Monrovija, jedina takva luka u zapadnoj Africi. Monrovija je i nacionalni centar trgovine, financija i transporta. Na otoku Bushrod nalaze se industrijska zona grada s pogonima rafinerije, cementare, i tvornice boja, farmaceutskih proizvoda i ribljih konzervi.[2]

Obrazovanje uredi

Monrovija je obrazovni centar zemlje u kojem se nalazi Univerzitet Liberije, osnovan zakonskim aktom 1851. godine. Počeo je s radom 1862. godine, univerzitetski status dobio je 1951. godine, a njegov Medicinski fakultet osnovan je 1968. godine.[2]

Gradovi prijatelji uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Liberia: Cities, Towns & Urban Areas (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 21. 1. 2012. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Monrovia (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 21. 01. 2012. 
  3. Average Conditions Monrovia. BBC Weather. Pristupljeno 21. 1. 2012. 
  4. „Map of Liberia, West Africa”. World Digital Library. 1830. Pristupljeno 2013-06-02. 

Eksterni linkovi uredi