Köppenova klasifikacija klime

Köppenova klasifikacija klime temelji se na statistički dobivenim, točno određenim vrijednostima godišnjih i mjesečnih temperatura i padalina. Bitna važnost pri određivanju tipova klime ima godišnji hod klimatskih elemenata. U niskim geografskim širinama važna je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, a u višim geografskim širinama najvažnija je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca. Vegetacija je pokazatelj klime nekog kraja.

Köppen-Geiger klimatska karta svijeta

Prema Köppenu postoji pet klimatskih razreda:

  • A - klime = tropske kišne klime; srednja temperatura svih mjeseci je jednaka ili viša od 18 °C
  • B - klime = suhe klime; temperaturne granice nisu određene, nego se određuju kombinacijom temperature i padalina
  • C - klime = umjereno tople kišne klime; srednja temperatura najhladnijeg mjeseca nije niža od -3 °C, a najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturu višu od 10 °C
  • D - klime = borealne ili snježno – šumske klime; srednja temperautra najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C
  • E - klime = snježne klime; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je jednaka ili manja od 10 °C

Svaki od navedenih klimatskih razreda , osim razreda E, dijeli se u podskupine dodavanjem drugog slova kojim se označuje stupanj vlažnosti.

  1. klime A :
    1. f - najsuši mjesec ima prosječno >= 60 mm padalina, pa nema sušnog razdoblja
    2. s – sušno je razdoblje ljeti
    3. w – sušno je razdoblje zimi ; najmanje mjesec dana, odnosno najsuši zimski mjesec ima <= 60 mm padalina
  1. klime B :
    1. S – stepske klime
    2. W – pustinjske klime

=> razgraničenje između pustinjskih i stepskih klima ovisi o godišnjoj količini padalina i srednjoj godišnjoj temperaturi

  1. klime C i D :
    1. f – padaline više-manje raspoređene u tijeku cijele godine, pa nema sušnog razdoblja
    2. w – suho razdoblje je zimi, najsuši mjesec ima <= 1/10 padalina od najkišovitijeg mjeseca u toplom dijelu godine
    3. s – suho je razdoblje ljeti; najsuši mjesec ima prosječno <= 40 mm kiše i manje od 1/3 od najvlažnijeg mjeseca

Prema temperaturi dalje se dodaju slova za klime B, C, D :

  1. klime B :
    1. h – vruće; srednja god.temp. >= 18 °C
    2. k – hladno; srednja god.temp. <= 18 °C, ali je sred.temp.najtoplijeg mjeseca > 18 °C
    3. k’ – hladno, samo je i srednja temp. najtoplijeg mjeseca <18 °C
  1. klime C :
    1. a – vruće ljeto; sred.temp.najtoplijeg mjeseca >=22 °C
    2. b – toplo ljeto; temp. najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C, ali najmanje 4 mjeseca ljeto ima sred.temp.>= 10 °C
    3. c – svježe ljeto; samo 1 –4 mjeseca ima sred.temp. >=10 °C, ali najhladniji mjesec nema sred.temp.nižu od -3 °C
  1. klime D :
    1. a – vruće ljeto; sred.temp.najtoplijeg mjeseca >22 °C
    2. b – toplo ljeto; srednja temp. najtoplijeg mjeseca niža od 22 °C
    3. c – svježe ljeto; samo 1 – 4 mjeseca ima srednju temp. >= 10 °C

=> uvijek je za a, b, c srednja temperatura najhladnijeg mjeseca niža od -3 °C (ali ne niža od -38 °C)

    1. d – vrlo hladna zima; srednja temp.najhladnijeg mjeseca niža od – 38 °C
  1. klime E :
    1. ET – klima tundre; srednja temp. najtoplijeg mjeseca je između 0 °C i 10 °C
    2. EF – klima vječnog mraza; sred.temp.najtoplijeg mjeseca jadnaka ili niža od 0 °C tj. sve sred.mj.temp. su negativne

11 glavnih klimatskih tipova :

  • Af – prašumska klima
  • Aw – savanska klima
  • Bw – pustinjska klima
  • Bs – stepska klima
  • Cf – umjereno topla vlažna klima
  • Cs – sredozemna ili mediteranska klima
  • Cw – sinijska klima
  • Df – vlažna borealna klima
  • Dw – suha borealna klima
  • ET – klima tundre
  • EF – klima vječnog mraza

Klime B i D pretežno su kontinentske. Klime A, C, D su klime drveća.

Utjecaj kopna na klasifikaciju očituje se u:

  • skretanju granica pojedinih klimatskih tipova (vidljivo u izolinijama)
  • staničnoj raspodjeli područja nekih klimatskih tipova (B)
  • klime D uopće ne postoje na maritimnoj južnoj hemisferi u višim geografskim širinama