Kitzbühel
Kitzbühel je grad na zapadu Austrije od 8,241 stanovnika.[1]
Kitzbühel
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 47°26′N 12°23′E / 47.433°N 12.383°E | |
| Država |  Austrija
|
| austrijska savezna zemlja | Tirol |
| Okrug (bezirk) | Kitzbühel |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Klaus Winkler |
| Površina | |
| - Urbano područje | 57 km²[1] |
| Visina | 762 |
| Stanovništvo (2014.) | |
| - Urbano područje | 8,241[1] |
| - Urbana gustoća | 142.2[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.kitzbuhl | |
| Karta | |
  Kitzbühel | |
Kitzbühel je i administrativni centar Okruga Kitzbühel.
Geografske karakteristike uredi
Kitzbühel leži u Tirolu u kotlini rijeke Kitzbüheler Ache, okružen visokim planinama Kitzbühelskih alpi čiji najveći vrh Kitzbüheler Horn ima 1,998 metara.[2]
Kitzbühel je udaljen oko 100 km istočno od Innsbrucka, nedaleko od grada prolazi autoput E45, München - Innsbruck
Historija uredi
Kitzbühel se prvi put spominje 1165., a povelju o statusa grada dobio je 1271.[2] U to vrijeme bio je feud biskupa od Regensburga i Bamberga, podanika bavarskih vojvoda, tek 1504. postao je dio Tirolske grofovije.[2]
Svoj najveći prosperitet Kitzbühel je imao tokom 16. i 17. vijeka kad se u nedalekoj okolici iskapao bakar i srebro.[2]
Znamenitosti uredi
Historijski centar Kitzbühela još uvijek ima srednjovijekovni izgled, sa brojnim kućama i palačama iz tog doba koje su pretvorene u hotele.
Najveće znamenitosti Kitzbühela su parohijska crkva sv. Andreasa, podignuta između 1435. - 1506., sa baroknim enterijerom, crkva sv. Katarine iz 14. vijeka i dvokatna crkva Naše gospe (Liebfrauenkirche) čija je prva etaža podignuta 1373. a druga 1490., a nakon tog je 1738. kompletno barokizirana.[2]
Privreda uredi
Današnji Kitzbühel je jedno od najpoznatijih skijališta na svijetu, ali je on poznata turistička destinacija i ljeti kao klimatsko lječilište, jer se pored grada nalazi termalni izvor Jezero Schwarzsee.[2]
Pobratimski gradovi uredi
Galerija slika uredi
-
Glavna ulica -
Crkva sv. Katarine -
Kuće u centru -
Slalom za svjetski kup
