Kantabrijsko gorje

Kantabrijsko gorje (španjolski: Cordillera Cantábrica) je planinski masiv koji se proteže u dužinu od oko 300 km duž sjeverne obale Španjolske.[1]

Kantabrijsko gorje
Cordillera Cantábrica
Dio
Pogled na masiv
Pogled na masiv

Pogled na masiv
Dužina masiva: 300[1] km
Širina masiva: 50-100 km
Površina masiva: km²
Najviši vrh: Torrecerredo[1] (2,648[1] m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Španjolska

Geografija uredi

Kantabrijske planine sličnog su geološkog porijekla kao i Pirineji, ali se vode kao posebna formacija, a sastoje se od niza visokih grebena koji se uzdiže od grada Torrelavega u autonomnoj zajednici Kantabriji, preko Provincije Palencija, Zajednice Asturije, Provincije León sve do Zajednice Galicija.[1] Strme planine masiva prave oštru razliku od visoravni Mesete, odnosno kastilijanske visoravni kako se lokalno zove na jugu i kantabarske obale na sjeveru. Za razliku od tog granice masiva na istoku i zapadu prilično su nejasne.[1]

 
Pozicija masiva na Iberijskom poluotoku

Istočne padine južno od Kantabrije naglo se uzdižu u vapnenačke Picos de Europa u kojima su vrhovi Torrecerredo 2.648 metara i Labro 2.018 m. Glavni greben masiva proteže se dalje na zapad, u širini koja ne prelazi 100 km, ali do visina od 1.500 do 2.000 m. Vrhovi; Vieja, Prieta, Llambrión, Naranjo de Bulnes i Espigüete viši su od 2.500 m.[1]

Zapadno od kotline rijeke Narcea, masiv mijenja dotadašnju orjentaciju istok-zapad, u sjever-jug, a ta grana se zove Sierra de Rañadoiro. Nakon tog se glavni greben masiva na sjeverozapadu račva u podmasive Sierra de Ancares i Sierra del Caurel, i na Sierra de Gistreo i Montes de León, kod El Bierza i gornjeg toka rijeke Sil.[1]

Ti masivi su impresivnija barijera nego Pireneji. Željeznička pruga Oviedo-León prolazi preko prijevoja Pajares na 1397 metara nadmorske visinei jedna je od najtežih željezničkih dionica u Evropi. Moćni vodotoci koji se obrušavaju po strmim sjevernim obroncima planina stvaraju duboke kanjone, dok se oni duži koji se spuštaju po južnim obroncima koriste za navodnjavane.[1]

Regija je ekonomski važna zbog rezervi željezne rude i ugljena, kao i zbog hidroenergije.[1]

Malobrojni stanovnici najviše se bave govedarstvom, a u novije vrijeme sve više turizmom.[1]

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 Cantabrian Mountains (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 6. 2018. 

Vanjske veze uredi