Ilomska
Ilomska je desna najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa rijekama Vrbanja, Ugar i Bila – na oko 1550 m n/v. Duga je oko 20 km. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m) kroz četinarske šume obrasle smrčom i jelom ili smrčevo-bukovim sastojinama. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2-3 km) na prijevoju između Vlašića (vrh 1943 m n/v) i Meokrnja (vrh 1425 m n/v). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve, (tj. Vrbasa, na jugozapadu) i Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku.
| Ilomska | |
|---|---|
 Vodopad na Ilomskoj | |
| Lokacija | |
| Države |  Bosna i Hercegovina |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | Vlašić (Prelivode) 1530 m |
| Ušće | Ugar |
| Dužina | 20 km |
| Pritoke | Desne: Kujin do, Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela, Lijeve: Barnice, Vranilovo vrelo (Široki jarak), Pištala, Crna rijeka |
| Hidrologija | |
| Sliv | Crnomorski sliv |
| Transport | |
| Plovnost | Nije plovna |
U vodotoku ispod Petrova polja (od sela Nikodinovići) ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita[1][2]
Najizdašnije pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne) te Crna rijeka (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme. Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca. Na Ravnom omaru (ispod Lisine i sela Pònorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do “Korićanskog mosta”, a zatim u dubok kanjon ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sela Marići i Đenići, tj. Marića i Imljanskih stijena (desno).
Vodopadi Ilomske uredi
Nakon dva vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje. Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićanskoimljanskog) platoa. U ovoj divljini vodopadi sve više privlače pažnju planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada pogodna je i za alpinističke poduhvate.
Stanje zaštite uredi
Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Skender Vakufa, što je znatno osiromašilo vodotok Ilomske i narušilo okolne ekosisteme u širem području.[3] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj dvastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtone potočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca i krivolovaca.
Ušće Ilomske devastirano je izgradnjom male hidroelektrane.[4]
Kanjon Ilomske proglašen je Zaštićenim prirodnim predjelom, sa registracijskim podacima:
- ID = PZPP005 Zaštićeni prirodni predio Vlašić Ilomska – Modro polje
IUCN kategprija: V
Općina: Kneževo/(Skender Vakuf)
Koordinate 44.371946, 17.522265.[5]
Reference uredi
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.
- ↑ http://www.ekapija.com/website/bih/page/530443/Izgradnja-vodovoda-Ilomska-Manatovac-Kne%C5%BEevo-i-izgradnja-vodovoda-Kne%C5%BEevo-Mokri-Lug
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2015-11-23. Pristupljeno 2017-01-30.
- ↑ Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju (2015):[https://web.archive.org/web/20170915023418/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/Documents/%D0%9F%D1%80%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%BD%D0%B8%20%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%20%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5%20%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B5%20%D0%B4%D0%BE%202025%20%20%D0%A2%D0%95%D0%9A%D0%A1%D0%A2%D0%A3%D0%90%D0%9B%D0%9D%D0%98%20%D0%94%D0%98%D0%9E_119703573.pdf Arhivirano 2017-09-15 na Wayback Machine-u; Izmjena i dopuna prostornog plana RS do 2025. Urbanistički zavod, Banja Luka.