Hrastnik
Hrastnik (njemački: Eichthal) je rudarski grad od 5 383 stanovnika[1], administrativni centar istoimene Občine Hrastnik u sredini Slovenije.
Hrastnik
| |
---|---|
Panorama grada | |
Koordinate: 46°08′N 15°05′E / 46.133°N 15.083°E | |
Država | Slovenija |
Pokrajina | Štajerska |
Statistička regija | Zasavska |
općina | Občina Hrastnik |
Površina | |
- Ukupna | 5.8 km²[1] |
Visina | 296 |
Stanovništvo (2013.) | |
- Urbano područje | 5 383[1] |
- Urbana gustoća | 928.1 stan./km²[1] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 1430 |
Službene stranice www.hrastnik | |
Karta | |
Geografske karakteristike
urediHrastnik leži udaljen oko 70 km od centra Ljubljane u pravcu sjeveroistoka, u prostoru zvanom Zasavska, uskoj kotlini rijeke Save. Točnije rečeno 3 km od Save u još užoj kotlini potoka Boben, i to na mjestu gdje u njega uvire potok Brnica.
Historija
urediHistorija Hrastnika vezana je uz otvaranje rudnika uglja - 1822. koji je sve do dolaska željeznice 1849. životario, odtad je počeo poslovati kako treba.[2] Poslovanje je poboljšano od kad ga je 1880. preuzelo rudarsko dioničarsko društvo iz Trbovlja, pa je tako 1887. 600 zaposlenih proizvodilo 100.000 tona. Zenit proivodnje dogodio se tek nakon Drugog svjetskog rata - 1971. kad je proizvedeno 694.420 tona, istina sa puno više radnika. Zenit zaposlenosti bio je 1959., kad je u rudniku radilo 1407 ljudi.[2]
Rudnik je bio sjajna podloga za otvaranje drugih tvornica, pa su 1860. započele sa radom tvornice stakla i kemikalija.[2]
Staklarna je životarila sve do Prvog svjetskog rata, tad je pod imenom Sjedinjene tvornice stakla sa sjedištem u Zagrebu izrasla u ondašnjeg privrednog giganta. Kad je startala imala je 60 radnika, a 1941 - 1100.[2]
Iako mu je broj stanovnika brzo rastao, 1869. za prvog popisa u općini je već živjelo 3847 ljudi, status grada dobio je tek 1952.[2] Slična je stvar bila i sa njegovim imenom, tek od 1929. se je počelo koristiti ime Hrastnik, prije tog se ta kotlina zvala Sv. Lenart.[2]