Wikipedija

Ferdinand Schreiner

Ferdinand Schreiner (Zagreb, 25. 2. 1901 - Koncentracijski logor Auschwitz, 1942), jugoslavenski industrijalac, član zagrebačke porodice Schreiner ubijen za vrijeme Holokausta.

Ferdinand Schreiner
Ferdo Schreiner 1939 godine.
Rođenje(1901-02-25)25. 2. 1901.
Zagreb, Austro-Ugarska Monarhija
Smrt1942. (dob: 41)
Koncentracijski logor Auschwitz
Uzrok smrtiubijen tijekom Holokausta
NacionalnostJugoslaven
Ostala imenaFerdo Šrajner
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoKraljevina Jugoslavija
Zanimanjeindustrijalac
Suprug/aGreta (Weiss) Schreiner
(do 1935)
Štefica (Ratz) Schreiner
(do smrti 1942)
DjecaPaul Schreiner
Helga Schreiner
RoditeljiArmin Schreiner
Roza Schreiner
RodbinaLeo (Arije) Schreiner
(brat)
Ella Schreiner
(sestra)
Hadumi Schreiner
(brat)
Mira Schreiner
(sestra)
Otto Schreiner
(brat)
Vladimir Schreiner
(brat)
Edo Miklosz Schreiner
(ujak)

Biografija uredi

 
Ferdo Schreiner sa prvom suprugom Gretom i sinom Paulom u Zagrebu 1929 godine.
 
Ferdo Schreiner u svečanoj uniformi predsjednika mjesne vatrogasne zajednice Bedekovčina 1936 godine.

Ferdinand "Ferdo" Schreiner je rođen 25. 2. 1901 u Zagrebu u židovskoj porodici. Rođen je kao najstariji dijete industrijalca Armina Schreinera i Roze Schreiner. Odrastao je uz sedmero braće i sestara: Ella, Ferdinand, Hadumi, Leo, Mira, Otto i Vladimir, u vili sa bazenom koja se nalazila u zagrebačkoj Deželićevoj ulici br. 30.[1] Otac mu je bio vlasnik više tvornica, te predsjednik uprave tj. devedeset postotni vlasnik tvornice keramike "Zagorka d.d." (danas "Tondach Hrvatska" i "Zagorka d.o.o.")[2] u Bedekovčini.[1][3] "Zagorka d.d." je započela proizvodnju keramičkih proizvoda 1889 godine, a Ferdo je do početka Drugog svjetskog rata bio glavni direktor tvornice.[1] Prije zaposlenja u očevoj tvornici studirao je keramičku tehnologiju u Čehoslovačkoj (tada dio Austro-Ugarske Monarhije). Ondje je upoznao svoju prvu suprugu Gretu (Weiss) Schreiner sa kojom je imao sina Paula i kćer Helgu. 1935 Ferdo se rastao od supruge koja je potom sa njihovom kćeri otišla živjeti u Zagreb. Ferdo je sa sinom ostao živjeti u Bedekovčini u tvorničkom kompleksu u kojem se nalazila dvokatnica u čijemu su se prizemlju nalazili uredi, a na prvom katu stan u kojem su živjeli. Ferdo se nešto kasnije oženio za drugu suprugu Šteficu (Ratz) Schreiner. U Bedkovčini je bio predsjednik mjesne vatrogasne zajednice. Bio je ljubitelj planinarenja. Ferdo je za života bio izuzetno cijenjen u Bedekovčini, kao i cijela porodica Schreiner.[1]

U maju 1941, za vrijeme prve faze istrebljenja jugoslavenskih Židova na području novouspostavljene tvorevine Nezavisne Države Hrvatske (NDH), ustaše su uhapsile Ferdinog oca i ostatak porodice, te zapljenili vilu Schreinerovih u Deželićevoj ulici. Ferdu su tada još ustaše ostavljale na miru. Na badnjak 1941 pred kućom Schreinerovih u Bedekovčini se zaustavio automobil sa dvojicom agenata Gestapa. Dan prije iz kuće su odveli Ferdinu suprugu Šteficu i njezinu majku koja je bila u posjetu. Ferdi i njegovom sinu su naredili da sjednu u automobil, da bi se nakon 150 metara automobil zaustavio kod pružnog prijelaza. Ondje je agent, koji je sjedio sa Paulom na stražnjem sjedalu, otvorio vrata i rekao mu da izađe. U tom času niti Ferdo, niti njegov sin nisu slutili da se više nikada neće vidjeti. Ferdo je isprva bio interniran u logoru Loborgrad, sve do augusta 1942, a zatim je bio prevezen u Zagreb. Odande je vlakom bio deportiran u koncentracijski logor Auschwitz gdje je bio ubijen.[1][4]

Osim Ferde tijekom Holokausta su stradali mnogi članovi porodice Schreiner. Ferdin otac Armin je stradao u koncentracijskom logoru Jasenovac 29. 11. 1941, bio je zaveden pod brojem MS-ZID=128=ZOZ=6674.[1] Ferdina majka Roza i sestra Mira su stradale u jednom od ustaških logora na otoku Pagu,[1][5][6] kćer Helga zajedno sa majkom Gretom u koncentracijskom logoru Stara Gradiška,[1][7] brat Vladimir u koncentracijskom logoru Jadovno,[1][8] brat Otto u Solunu,[9] i dr.[10] Od mnogobrojne porodice Schreiner jedini koji su preživljeli Holokaust su bili Ferdin sin Paul i brat Leo (imigracijom u Izrael promijenio ime i prezime u Arije Aharoni).[1]

 
Pogled na kompleks tvornice "Zagorka d.d." u Bedekovčini sa stanom (I. kat) i uredima (prizemlje) Ferde Schreinera.

Vidi još uredi

Porodica Schreiner

Reference uredi

  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 Paul Schreiner, Suzana Glavaš, 2014, str. 15, 16, 17, 21, 43, 45, 89, 90, 91
  2. ↑ Informacija o razvoju Tondach Hrvatska d.d.. www.gradimo.hr. Preuzeto 10. 2. 2015
  3. ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 60
  4. ↑ (en) Ferdinand Schreiner. Stranica svjedočanstva Arie Aharoni (brat). Yad Vashem. Preuzeto 9. 2. 2014
  5. ↑ (en) Roza Schreiner. Stranica svjedočanstva Arie Aharoni (sin). Yad Vashem. Preuzeto 9. 2. 2014
  6. ↑ (en) Mira Schreiner. Stranica svjedočanstva Arie Aharoni (brat). Yad Vashem. Preuzeto 9. 2. 2014
  7. ↑ (en) Helga Schreiner. Stranica svjedočanstva Arie Aharoni (nećakinja). Yad Vashem. Preuzeto 9. 2. 2014
  8. ↑ (en) Vladimir Schreiner. Stranica svjedočanstva Arie Aharoni (brat). Yad Vashem. Preuzeto 9. 2. 2014
  9. ↑ (en) Otto Schreiner. Stranica svjedočanstva Arie Aharoni (brat). Yad Vashem. Preuzeto 9. 2. 2014
  10. ↑ Schreiner-Koprivnica. kehilalinks.jewishgen.org. Preuzeto 1. 2. 2015

Literatura uredi

  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
  • Paul Schreiner, Suzana Glavaš (2014). Spašeni iz Zagreba, Zagreb: Fraktura. ISBN 978-953-266-582-6
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Ferdinand_Schreiner&oldid=41472715